Posljedice pomicanja sata nisu tek trivijalna neugodnost. Istraživači otkrivaju da pomicanje sata unaprijed u ožujku ima veze s ozbiljnim negativnim posljedicama po zdravlje, uključujući porast slučajeva srčanih udara, ali i nedostatak sna u tinejdžera. Jesensko pomicanje sata nije povezano s ovim posljedicama, zaključila je profesorica neurologije i pedijatrije na sveučilištu Vanderbilt, Beth Ann Malow, autorica studije iz 2020. godine.

"Proučavam pozitivne i negativne strane ovih rituala već pet godina. Postalo je jasno i meni i mnogim mojim kolegama da je tranzicija na novo računanje vremena svakog proljeća odmah izaziva negativne posljedice po zdravlje koje traju gotovo čitavih osam mjeseci trajanja ljetnog računanja vremena.

Jaki argumenti za zimsko računanje vremena

Amerikanci su podijeljeni oko toga preferiraju li trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena.

Ipak, te dvije promjene - koliko god nagle bile - nisu jednake. Zimsko računanje vremena najbliže je prirodnom svjetlu, kada je sunce u podne direktno iznad nas. Za razliku od toga, za vrijeme ljetnog računanja vremena prirodno svjetlo pojavljuje se jedan sat kasnije ujutro i nestaje sat kasnije uvečer.

Jutarnje svjetlo ključno je za prirodni ritam tijela - ono nas budi i pojačava osjećaj razbuđenosti. Jutarnje svjetlo također poboljšava raspoloženje.

Iako još ne znamo zašto svjetlost ima takav utjecaj na naše raspoloženje, nagađa se da se radi o efektu svjetla na povećanje razine kortizola u organizmu. Kortizol je hormon koji regulira odgovor na stres ili utjecaj svjetla na amigdalu, dio našeg mozga zadužen za emocije.

Tinejdžeri su često zbog škole, aktivnosti i društvenog života kronično neispavani. Većina djece stiže na nastavu u osam ujutro ili čak ranije. To znači da tijekom ljetnog računanja vremena mnogi mladi ljudi ustaju ili putuju u školu u mraku.

Dokazi upućuju na to da je bolja ideja tijekom cijele godine usvojiti zimsko računanje vremena.

Američka liječnička udruga upravo na to je nedavno i pozvala, a prošle godine je Meksiko usvojio trajno zimsko računanje vremena, pozivajući se na benefite za zdravlje, produktivnost i razine energije.

Najveća prednost ljetnog računanja vremena je da ono pruža dodatni sat svjetlosti kasno poslijepodne ili navečer, ovisno o dobu godine. Ipak, izloženost svjetlu kasnije uvečer ima svoju cijenu. Ono odgađa otpuštanje melatonina iz mozga. Melatonin je hormon koji izaziva umor, a odgoda njegovog otpuštanja loše utječe na naše spavanje.

Mozak u pubertetu također melatonin ispušta kasnije uvečer, što znači da su tinejdžeri posebno ranjivi na probleme sa spavanjem u ovo doba godine. Vrijeme otpuštanja melatonina stabilizira se tek u dvadesetim godinama.

Efekt zapadne strane

Geografija također može utjecati na to kakve posljedice ostavlja ljetno računanje vremena na ljude. Jedna studija je pokazala da oni koji žive na zapadnoj strani neke vremenske zone, kojima svjetlost dolazi kasnije ujutro i kasnije uvečer, manje spavaju od onih ljudi koji žive na istočnom dijelu neke vremenske zone.

Studija je otkrila da ljudi koji žive na zapadnoj strani vremenskih zona više pate od pretilosti, dijabetesa, srčanih bolesti i raka dojke, ali i slabijih financija i većih troškova zdravstvene skrbi. Druga istraživanja otkrila su da su stope obolijevanja od nekih vrsta tumora više na zapadnim stranama vremenskih zona.

Znanstvenici vjeruju da su ti zdravstveni problemi rezultat kombinacije kronične neispavanosti i cikardijske neusklađenosti. Cikardijska neusklađenost odnosi se na nepodudaranje našeg biološkog ritma s vanjskim svijetom. Drugim riječima, vrijeme odlaska na posao, školu i vrijeme spavanja temelji se na satu, a ne na izlasku ili zalasku sunca.