Plinovod „južna interkonekcija", koji bi trebao prenositi američki ukapljeni plin (LNG) s terminala na Krku u BiH, predimenzionirani je projekt koji se vjerojatno nikada neće realizirati, pokazuje nova analiza koju su danas objavili Aarhus centar u BiH i mreža CEE Bankwatch.

Analiza je dostupna ovdje.

Iako se u posljednje vrijeme interkonekcija spominje u medijima kao zamjena za ruski plin u BiH, stvarnost je drugačija. Plin čini tek oko 3 posto opskrbe energijom u BiH, dok najveći dio potrošnje plina otpada na grijanje u Sarajevu za što se postoje bolje alternative. Štoviše, prema dosadašnjim izjavama, vlasti Republike Srpske pristat će na projekt južne interkonekcije samo ako i FBiH pristane na novu istočnu interkonekciju preko Republike Srpske, što bi samo produljilo uvoz ruskog plina u BiH. 

Analiza organizacija civilnog društva pokazuje da bi kapacitet planiranog plinovoda južne interkonekcije između BiH i Hrvatske bio do šest puta veći od trenutačne potrošnje plina u BiH, te da je nerealno očekivati da će toliko rasti potrošnja skupog i uvezenog fosilnog plina.  

Podsjećamo, prethodni plinovod u BiH, financiran od strane Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Kantonu Središnja Bosna izgrađen je prije više od deset godina, no nikad nije korišten jer nije bio ekonomski održiv. Slična sudbina vjerojatno čeka i plinovod južne interkonekcije ako ikad bude izgrađen. 

Upitno je i financiranje ovog skupog i složenog projekta s obzirom da to da je mala vjerojatnost da će bit izgrađen za manje od deset godina.  Naime, Europska komisija i EBRD su nedavno potvrdili da neće financirati izgradnju plinovoda, dok Europska investicijska banka (EIB) već nekoliko godina ne financira projekte vezane za fosilna goriva.

Denis Žiško, Aarhus centar - ,,Vlada Federacije BiH je u posljednje vrijeme pokrenula još jednu kampanju obmanjivanja javnosti upornim promicanjem "Gasifikacije Federacije BiH" i korištenja plina kao "jeftinog i stabilnog izvora energije". Izgleda da su zaboravili da je nedavna energetska kriza bila prouzrokovana upravo enormno visokim cijenama plina i ulogom plina u geopolitičkim igrama diktatorskih režima. Činjenica je da je BiH preuzela obavezu dekarbonizacije društva do 2050. godine, tako da se korištenje plina, koji je fosilno gorivo, mora smanjiti, a ne povećati. Stoga nema smisla ulagati ogromne iznose novca građana Federacije BiH u novu infrastrukturu za fosilna goriva, koja će se graditi godinama, a onda prestati koristiti neposredno po završetku izgradnje."

Pippa Gallop, mreža CEE Bankwatch - ,,BiH ima ozbiljan zadatak ispred sebe da postepeno smanjuje potrošnju ugljena, a postoji veliki rizik da će južna interkonekcija i drugi plinski projekti u najavi odvratiti goleme količine vremena i novca od isplativijih i čišćih rješenja. EU mora pružiti podršku BiH u potrazi za održivim i brzo provedivim rješenjima kao što su toplinske pumpe ili geotermalna energija."