"Zagrijavanje planinskog permafrosta je značajno i vidljivo je u svim regijama, dubinama i vremenskim razdobljima koje smo analizirali", rekla je jedna od autorica studije Jeannette Nötzli, koja radi na švicarskom Institutu za istraživanje snijega i lavina u Davosu.

Permafrost se odnosi na tlo i podzemlje koji ostaju na temperaturi ispod nula Celzijevih stupnjeva nekoliko godina.

Hladna područja u kojima se pojavljuje permafrost, poput planinskih i polarnih područja, posebno snažno reagiraju na klimatske promjene.

Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, pokazuje da je porast temperature permafrosta u planinskim regijama Europe u nekim slučajevima jednako visok kao na Arktiku, s najvećim zagrijavanjem otkrivenim na najvišim i najsjevernijim mjestima.

"Kada temperature u ledom bogatom permafrostu porastu prema nula stupnjeva, zagrijavanje se znatno usporava i gotovo se zaustavlja jer je potrebna energija za topljenje leda u podzemlju", stoji u priopćenju instituta. "Jednom kada se led u permafrostu otopi, temperature ponovno rastu".

Otprilike pet posto Švicarske sastoji se od permafrosta, obično u hladnim i visinskim stijenama na više od 2500 metara nadmorske visine.