Glazba je, kako kaže Dražen Siriščević, zvonka radost, no osim toga je u kombinaciji s pjevanjem prava pravcata terapija za kognitivne i emocionalne sposobnosti, a uz to pridonosi boljem raspoloženju, tvrde finski znanstvenici. 

Slušanje glazbe ili pjevanje vedrih pjesama poboljšavaju pamćenje i utječu na uravnoteženost emocija, tvrde stručnjaci sa Sveučilišta u Helsinkiju

Devetomjesečno istraživanje proveli su na 89 parova koje su podijelili u dvije grupe. U paru su bili po jedan član medicinskog osoblja i jedan pacijent koji je bolovao od blage do umjerene demencije. Prva je grupa sudjelovala u desetotjednom glazbenom programu tijekom kojega su sudionici pjevali i slušali otprije im poznate pjesme.

Druga je grupa nastavila s obavljanjem uobičajenih aktivnosti, a nakon devet mjeseci pacijenti su podvrgnuti neuropsihološkom testiranju i procjeni raspoloženja.

Rezultati su pokazali da su glazbene aktivnosti kod sudionika istraživanja iz prve grupe utjecale na poboljšanje njihovih kognitivnih sposobnosti poput radnog pamćenja, sposobnosti orijentacije i izvršavanja radnih zadaća. Istodobno su simptomi depresije kod svih pacijenata znatno ublaženi, kod nekih i učinkovitije nego tijekom standardnog načina liječenja.

Dobrobit od uživanja u pjevanju bila je veća kod pacijenata mlađih od 80 godina i onih s blažom demencijom, a dobrobit od slušanja glazbe bila je zamjetnija kod osoba s težom demencijom.

Obje glazbene aktivnosti utjecale su na poboljšano stanje pacijenata s lakšom kognitivnom deficijencijom i kod onih koji su bolovali od Alzheimerove bolesti.

Glazbu možemo smatrati alternativnom terapijom koja omogućuje stimulaciju kognitivnih i emocionalnih sposobnosti, ali ona pridonosi i socijalnoj dobrobiti starijih osoba oboljelih od poremećaja sposobnosti pamćenja, zaključili su finski znanstvenici.