Kefir je definitivno omiljeni fermentirani napitak koji postoji već stoljećima. Nutritivno je bogat, a sadrži dobre bakterije za naša crijeva, ali donosi i druge blagodati. Je li stvarno toliko dobar kao što se priča o njemu?

Kefir dolazi iz područja Kavkaza, regije na granici Azije i Europe. "Danas su najveći proizvođači kefira na svijetu Poljska i Rusija, kao i Švedska, Norveška, Finska i Njemačka", kaže dijetetičarka i stručnjakinja za prehranu Paulina Nowak u intervjuu za HealthHowStuffWorks.

Kefir se od svojih početaka do danas najčešće proizvodi od kravljeg, kozjeg ili ovčjeg mlijeka. "Međutim, može se proizvesti i s biljnim napicima kao što su kokosovo, sojino i rižino mlijeko", dalje dodaje.

Kada se proizvodi od životinjskog mlijeka, kefir ima konzistenciju pitkog jogurta s blagom prirodnom karbonacijom.

Kefir je takav od kombinacije kvasca i bakterija poznatih pod nazivom "kefirna zrnca". Ona se hrane i razmnožavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, a ovaj napitak sadrži puno probiotika. 

Probiotici u kefiru su "dobre bakterije" slične onima koje se prirodno nalaze u probavnom taktu. "To znači da je kefir dobar za zdravlje crijeva jer podupire i pomaže kod povećanja zdravih bakterija i sprječava rast štetnih bakterija", kaže dijetetičarka Melissa Hooper. Kefir također može biti koristan osobama koje često uzimaju antibiotike jer će pomoći u obnovi dobrih bakterija, a može pomoći i kod probavnih smetnji.

Kefir je također dobar izvor hranjivih sastojaka. Šalica običnog kefira sadrži samo 110 kalorija, a bogata je fosforom, kalcijem, vitaminom B12, riboflavinom, magnezijem i vitaminom D.