Situacija u kojoj se cijeli svijet nalazi nije nimalo bezazlena, pogotovo u svjetlu raznih istraživanja koja su prije pandemije upozoravala na uzroke prerane smrtnosti.

Naime, jedno od njih pokušalo je pronaći korelaciju između nezaposlenosti i loših primanja i duljine životnog vijeka, a rezultati su i više nego upozoravajući.

Najjednostavnije rečeno - siromaštvo, niži stupanj obrazovanja i nezaposlenost u Njemačkoj su usko povezani s ranom smrtnošću, proizlazi iz studije Demografskog instituta Max Planck u Rostocku, objavljene u ponedjeljak.

- Za muškarce s nižim primanjima, između 30 i 59 godina, vjerojatnost smrti je 150 posto viša nego kod vršnjaka koji spadaju u kategoriju s najboljim primanjima - stoji u članku objavljenom u stručnom časopisu BMJ Open.

Razlike su još drastičnije ne istoku Njemačke gdje, gledano na razini cijele Njemačke, 14 posto muškaraca spada u petinu s najnižim primanjima. 

- Kod ove je skupine rizik smrtnosti je, u usporedbi s najbolje obrazovanom i po primanjima najvišom skupinom, više od osam puta veći - kaže Pavel Grigoriev, jedan od autora studije.   

Dennis Nowak sa Sveučilišta Ludwig-Maximillian u Muenchenu smatra da osobe bez posla, slabijeg obrazovanja i nižih primanja naginju i nezdravijem načinu života.   

Studija bolje obrazovanje direktno povezuje i s bolje plaćenim poslovima i manjim rizikom od nezaposlenosti.

Kod žena ove razlike nisu tako izražene, što se objašnjava činjenicom da razlike između najvišeg i najnižeg sektora po primanjima nisu tako izražene kao kod muškaraca.