Istina, ozonske rupe mogu pridonijeti stvaranju raka kože, ali prema tvrdnjama znanstvenika one istovremeno štite Antarktiku od globalnog zatopljenja. Taj zaključak je donesen nakon istraživanja koje je obuhvatilo klimatske promjene na tom kontinentu od geološke povijesti do danas.

No, kako se ozonski omotač lagano oporavlja - zahvaljujući svjetskom dogovoru koji predviđa smanjenje uporabe po ozon štetnih spojeva - kontinent će se sve više grijati, kažu stručnjaci u Izvješću o klimatskim promjenama i okolišu Antarktike, koji je jučer objavila Znanstvena komisija za istraživanje tog kontinenta.

U izvješću stoji da će se smanjenjem ozonskih rupa smanjiti i rashlađujući efekt zbog čega je zatopljenje neminovno.

„No, čak i da se ozonske rupe ne zatvore, staklenički plinovi će spriječiti rashlađivanje atmosfere", kaže Wenju Cai, jedan od stručnjaka u području. On tvrdi da je ozonska rupa pokrenula intenzifikaciju zapadnih vjetrova koji simultano hlade Antarktiku i griju sjevernija područja. Taj proces će se preokrenuti u slučaju da se ozonski omotač zatvori ili ako staklenički plinovi obave svoje.

Kolega znanstvenik dr. Tas van Ommen dodaje kako se utjecaj metana i ugljičnog dioksida znatno povećao u proteklih 100-ak godina. Isto tako, kaže van Ommen, količina čeda se u tom periodu smanjila za 20 posto iako je rashlađujući efekt ozonskih rupa bio prisutan sve vrijeme. To samo potvrđuje tezu o moći i štetnosti stakleničkih plinova.