Književnost je svojevrstan protulijek fanatizmu, a ljubav prema književnost jedina je ljubav koja nas nikada ne iznevjeri, istaknuo je u razgovoru za Hinu glasoviti izraelski književnik Amos Oz, koji je ovih dana boravio u Zagrebu.

Amos Oz je u organizaciji veleposlanstva Izraela i izdavačke kuće Fraktura u Zagrebu održao književnu tribinu te predstavio hrvatski prijevod svoje nove knjige „Iznenada u dubini šume", inspiriran bajkama koje mu je kao dječaku pripovijedala majka.

„Kada čitamo priču ili roman stavljamo se u kožu drugih ljudi. Moramo se upitati što bi mi učinili na mjestu drugog čovjeka, i to je samo po sebi moralna vrijednosti, i zato smatram da je književnost svojevrstan protulijek fanatizmu", rekao je Amos Oz, naglasivši kako je ljubav prema književnost jedna od rijetkih ljubavi koja nas nikada ne iznevjeri.

Amos Oz (1939.) smatra se jednim od najvažnijih suvremenih intelektualaca i književnika. Do sada je napisao 18 knjiga na hebrejskom, a djela su mu preveda na tridesetak svjetskih jezika. Već nekoliko godina u samom je vrhu kandidata za Nobelovu nagradu za književnost.

„Neću umrijeti kao nesretan čovjek ako ne dobijem Nobelovu nagradu. Svaka nagrada koju dobijem me iznenadi, jer ne znam zašto me nagrađuju za nešto što bih ja i tako radio - pisao", kazao je za Hinu.

Oz je poznat i kao politički aktivist koji se zalaže za mir na Bliskom istoku i stvaranje palestinske države.

„Mislim da se u posljednjih dvadesetak godina Izraelci i Palestinci polako i bolno kreću prema povijesnom kompromisu. To se neće dogoditi preko noći i bit će puno teže nego u bivšoj Jugoslaviji, ali to je neizbježno i jedino rješenje"; kazao je Oz, dodajući kako i Izraelci i Palestinci trebaju hrabro vodstvo koje će biti spremno na bolne kompromise.

„Razlika između mene i europskih pacifista je u tome što europski vjeruju da je rat krajnje zlo koje treba pod svaku cijenu izbjeći. Ja mislim da je krajnje zlo agresija i ponekad na agresiju treba odgovoriti silom", rekao je glasoviti izraelski književnik, podsjetivši kako su Europi trebale tisuće godina i mnogo prolivene krvi da dođe do sadašnje relativne stabilnosti.

„Na Bliskom istoku za to će trebati manje vremena", ocijenio je.

Na hrvatski jezik dosad su prevedeni Ozovi romani "Moj Michael", "Crna kutija", "Priča o ljubavi i tmini", "Pantera u podrumu", te eseji o politici "Kako izliječiti fanatika".

Njegov autobiografski roman "Priča o ljubavi i tmini" bestseler je diljem svijeta, a u Hrvatskoj je doživio tri izdanja.