Pod vedrim nebom na platou iznad Kina Tuškanac sinoć su svečano otvoreni 28. Dani hrvatskog filma - tradicionalna smotra najboljih domaćih filmova svih rodova. U sklopu ceremonije dodijeljene su i nagrade Zlatni Oktavijan i Vladimir Vuković za životno djelo redatelju Bogdanu Žižiću i filmskom kritičaru Aldu Paquoli. Otvaranju je prethodio koktel dobrodošlice uz koncert kantautora Coolija Jacka, a ceremoniju su vodili glumci Marina Redžepović i Asim Ugljen.

Dragi prijatelji filma od srca vas pozdravljam u ime gradonačelnika i u svoje vlastito ime. U ovoj čarobnoj šumi s kojom bi i Shakespeare bio presretan da je ovdje mogao postaviti svoje snove ljetne noći mislim da ćete se i ove godine odlično provesti, što uz nestore naše filmske povijesti, što uz svježu mladu krv koja je pridošla u program festivala. Ovdje na ušću šume Tuškanac Zagrepčani su se oduvijek najbolje zabavljali, pa je tako Katica Peplar imala jednu nezaboravnu gostionicu u kojoj su stari Zagrepčani obožavali jesti odojke, a rado se svirala i limena glazba. U vrelini ljetnih noći ljudi su se ovdje rado okupljali i vjerujem da ćemo se i mi tako u tradiciji Zagreba nastaviti zabavljati i večeras i sve ostale večeri Dana hrvatskog filma - rekla je Vuković Runjić.

Otvarajući 28. Dane hrvatskog filma, umjetnički ravnatelj festivala Josip Grozdanić kazao je kako najstariji festival u samostalnoj Hrvatskoj i ove godine kao i prethodnih 27 nudi uistinu ono najbolje, najznačajnije i najvitalnije u hrvatskom filmu kratkog i srednjeg metra svih rodova. Na ovom su festivalu podjednako zastupljene sve generacije, i starija i srednja i već afirmirani autori, kao i oni mladi i mlađi koji se tek afirmiraju i koji upravo na ovom festivalu rade prve korake u prezentaciji publici. Dani hrvatskog filma svake godine nude preciznu i jasnu sliku domaće kinematografije, sliku koja još jednom svjedoči o vitalnosti, potentnosti i živosti domaćeg filma. Dani su festival koji prati trend u proteklih deset godina sve brojnijih, sve zanimljivijih i sve življih filmova koji se snimaju u nas i bilježe odlične rezultate na festivalima i u zemlji i u inozemstvu, odakle se vraćaju s nagradama. Otvaram 28. Dane hrvatskog filma i pozivam vas da zajedno uživamo u hrvatskom filmu.

U obrazloženju koje je pročitano prilikom dodjele Nagrade Zlatni Oktavijan za životno djelo redatelju Bogdanu Žižiću stoji:

Gospodin Bogdan Žižić jedan je od najplodnijih domaćih autora kratkometražnih dokumentarnih i igranih filmova. Za svoj je rad osvajao nagrade na brojnim festivalima u domovini i inozemstvu, od festivala u Oberhausenu, New Yorku, Krakowu, Atlanti, Barceloni, Sofiji i Bilbau, do dviju Velikih Zlatnih arena te Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo. Gospodin Žižić dobitnik je i nagrade 50 godina Motovun Film Festivala, koja se dodjeljuje hrvatskim filmskim umjetnicima iza kojih je više od pola stoljeća posvećenosti radu na filmu. Tijekom proteklih pet i pol desetljeća gospodin Žižić je realizirao stotinjak dokumentarnih i kratkih igranih filmova, a autor je i pet dugometražnih igranih filmova, među kojima su Velikim Zlatnim arenama nagrađeni filmovi Kuća i Ne naginji se van. U svojim igranim filmovima Bogdan Žižić stvarao je realistične priče provokativne socijalne tematike, a u dokumentarnim je filmovima realizam nadograđivao poetičnošću i metaforikom. Bogdan Žižić odvažan je i oštrouman opservator stvarnosti koja ga okružuje. On je i redatelj iznimnog dokumentarnog opusa posvećenog velikim slikarima, a kao autor trajno je zaintrigiran osebujnim umjetnicima.

Primajući nagradu, Bogdan Žižić zahvalio se sljedećim riječima:

Oni koji me znaju, znaju da sam izvan krugova i koterije, nečega što je u filmu često. Večeras će biti prikazan moj film Pohvala ruci, kratak film od 12-13 minuta. Oni koji znaju što je kamera i što je film vjerojatno će uočiti da ta kamera nema zuma, da je to ruska kamera koja je stigla iz Sovjetskog Saveza. Film je snimio Krešo Grčević, izuzetno talentirani filmski snimatelj. Film je obišao cijeli svijet i danas se pokazuje u edukativnim programima širom SAD-a. Svojevremeno je u Zagrebu bio papa dokumentarnog filma John Grierson. On je taj film, mogu neskromno reći, obožavao.

Žižić je također prepričao povijesni podatak o smještaju prve lomače za vještice na području današnjeg Kina Tuškanac, spomenuvši i ime posljednje žrtve - Bare Bedeković.

Na ceremoniji je Nagrada Vladimir Vuković za životno djelo kritičaru Aldu Paquoli uručena uz sljedeće obrazloženje:

Aldo Paquola jedan je od onih filmskih kritičara za koje se može reći da uistinu osjećaju sedmu umjetnost. On je hedonist koji u filmskim poslasticama uživa podjednako kao i u onim gastronomskim. Dominantno filmski kritičar riječkog dnevnika Novi list, Paquola se na stranicama najstarijih hrvatskih dnevnih novina izborio za poziciju svojevrsnog odmetnutog pripadnika ceha filmskih kritičara. Njegove filmske kritike i eseji pisani su bogatim rječnikom i izbrušenim stilom, a osim lucidnog uma i oštrog pera odlikuju ih iskričav duh, temeljita upućenost i eruditsko poznavanje filma. Zahvaljujući tome njegovi tekstovi nisu zanimljivi i intrigantni samo u vremenima svojih nastanaka, već posjeduju i trajnu analitičku, esejističku i literarnu vrijednost. Sve su to razlozi zbog kojih su njegove brojne kritike i eseji naknadno ukoričeni u zbirke naslova Don Huanovo ponoćno zrcalo, Samozatajni hermafrodit, Retrospectator te u sasvim svježoj zbirci Licemjer. Aldo Paquola je oštar i beskompromisan, gledateljski iskusan, podrobno informiran te u povijest kinematografije izvrsno upućen filmski kritičar kojemu čitatelji vjeruju.

Primajući nagradu, Aldo Paquola je rekao:

Na trenutak sam pomislio da mogu ukrasti show voditeljima večerašnje ceremonije i zato sam ponio štap, obavezni rekvizit slapstick komedije. Zahvaljujem Hrvatskom društvu filmskih kritičara na Nagradi Vladimir Vuković za životno djelo koja mi je donijela posve nenadano i neočekivano novu i blagotvornu energiju i zato nemam namjeru baciti koplje u trnje. Naprotiv, krenut ću u nove kritičarske pustolovine u kinodvoranama ako one u Hrvatskoj uopće i opstanu. Želim vam dobrih filmova, jela i predjela te politike koja će nas barem ugodno nasmijati, ako nam već ne može udovoljiti.

Nakon službenog dijela ceremonije prikazan je restaurirani Žižićev kratki dokumentarni film Pohvala ruci iz 1968. godine koji prati napore jednog majstora izrade violina. Uslijedila je projekcija Natjecateljskog programa 3 s brojnim konkurentima za glavne nagrade festivala, kao što su eksperimentalni filmovi Jabuka, tri dvopeka, jogurt Anite Čeko i Dvorac Tomislava Šobana, dokumentarni Doplovit će Rex Josipa Lukića, igrani Dok je trajao Roland Garros Snježanje Tribuson, animirani Neobična kupka gospodina Otmara Nike Radasa te dva namjenska djela iz Blankove radionice Marka Bičanića i Karla Voriha.

Uoči ceremonije otvaranja, u 20 sati u predvorju Kina Tuškanac otvorena je izložba fotografija posvećena doajenki hrvatskog filmskog, kazališnog i televizijskog glumišta Mariji Kohn.

Ranije je započeo i natjecateljski filmski program - u Kinu Tuškanac u 17 su sati prikazani glazbeni videospotovi u konkurenciji, uz razgovor s autorima, a u 19 sati na istom su se mjestu mogli vidjeti međunarodno uspješna Srbenka Nebojše Slijepčevića, intrigantna Bogomoljka Mladena Stanića, očuđujuća stop-animacija Zagubljena sjećanja Ivane Radić i epski atmosferični Space is not enough Vedrana Šuvara, naravno također uz razgovor s autorima koji je vodio Boško Picula. U Centru za kulturu Trešnjevka danas je započela i radionica filmske kritike pod vodstvom Višnje Vukašinović čiji će polaznici pažljivo pratiti i vrednovati demonstraciju suvremene hrvatske filmske produkcije na DHF-u.

Posjetitelji i uzvanici nakon završetka večernjih projekcija nastavili su se do ranih jutarnjih sati družiti u Kulturnom centru Mesnička uz nastup zagrebačkog DJ dvojca Groove Playaz.

28. Dani hrvatskog filma, tradicionalna smotra najboljih domaćih kratkih i srednjometražnih igranih, dokumentarnih, eksperimentalnih, animiranih i namjenskih filmova, održavaju se od 14. do 18. lipnja 2019. u Kinu Tuškanac i na platou iznad toga kina, u Centru za kulturu Trešnjevka, Parku Stara Trešnjevka i Centru za kulturu Mesnička. Uz prestižni natjecateljski program sa 106 filmova festival donosi i program obnovljene baštine „Retro" s filmovima Glušćevića, Golika, Kostelca i Sudovića, sekciju „Izvan okvira" s djelima atipičnog senzibiliteta koja izmiču srednjostrujaškom ukusu, klasičnu animiranu seriju Inspektor Maska na otvorenom, radionice filmske kritike i found footagea, okrugli stol o glumi, izložbu filmskih fotografija Marije Kohn te zabavni program u KC Mesnička.