Studija objavljena ovaj tjedan u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health analizirala je rizik od izloženosti dušikovom dioksidu - otrovnom plinu, jednom od ispušnih plinova automobila, i izloženosti sitnim česticama koje mogu uključivati dim, prašinu i pepeo.

Znanstvenici su nakon toga kreirali internetski alat koji omogućuje stanovnicima da vide rang listu svojih gradova zajedno s podacima koji uspoređuju njihovu kvalitetu zraka s onom u drugim urbanim središtima.

"Gradovi su žarišta onečišćenja zraka", rekao je autor studije Mark Nieuwenhuijsen s barcelonskog Instituta za globalno zdravlje, dodajući kako se nada da će internetska stranica za usporedbu podataka pomoći u podizanju svijesti o "tihom ubojici".

"To je vrlo dobar alat za ljude da vide što se događa u njihovom gradu... i stvarno bi trebali iskoristiti tu informaciju za poticanje na akciju", izjavio je.

Znanstvenici su u novoj studiji koristili podatke specifične za gradove o kvaliteti zraka kako bi izračunali koji se postotak smrtnih slučajeva može pripisati izlaganju dušikovom dioksidu i sitnim česticama.

Oko 51.000 prijevremenih smrti od sitnih čestica i 900 od dušikovog dioksida moglo bi se spriječiti svake godine kad bi gradovi smanjili onečišćenje na razine koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), izračunali su.

Madrid je na vrhu po onešićenju dušikovim dioksidom.

Brojka je alarmantna - i do 7 posto svih prirodnih smrti prouzročeno je tim zagađivačem, kažu znanstvenici, a nakon prijestolnice Španjolske slijede Antwerp, Torino, Pariz i Milano.

Gradovi u talijanskoj dolini Po, južnoj Poljskoj i istočnoj Češkoj imaju najveći rizik od smrti od sitnih čestica, koje dolaze iz šireg spektra aktivnosti, uključujući industriju i grijanje u kućanstvima.

Sjevernoeuropske zemlje poput Islanda, Norveške i Švedske dominiraju listom gradova s najnižim postotkom smrti pripisanih dušikovom dioksidu i sitnim česticama, a među njima se našla i Pula u Hrvatskoj.

Onečišćenje zraka odgovorno je za oko sedam milijuna preranih smrti diljem svijeta svake godine, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda koji su pozvali da se taj rizik tretira kao pitanje ljudskih prava.

Studija naglašava većinom skriveni učinak zagađenja zraka u gradovima, rekao je Matt Whitney iz Clean Air Funda.

"Vrlo malo ljudi je svjesno njegovog ogromnog utjecaja na zdravlje", kazao je on agenciji Reuters.

Whitney je pozvao gradske vlasti da poduzmu akciju, uključujući smanjenje korištenja fosilnih goriva, ohrabrivanje održivog prijevoza i investiranje u zelene površine.