Otkriveni geni koji mogu predstavljati novo područje života
Temelji koji predstavljaju drvo života izgledaju prilično jednostavno...
Tu se nalaze samo tri grane koje predstavljaju tri područja života: bakterije, arheje i eukarioti. No, to je prejednostavno kako navodi grupa biologa koja vjeruje kako smo na pragu otkrivanja četvrtog područja života. Hrabra izjava jest rezultat analize uzoraka vode sakupljenih iz svjetskih mora. Jonathan Eisen sa Sveučilišta California, identificirao je sekvence gena skrivene unutar tih uzoraka, koje su toliko neobične da se čini kako dolaze od organizama koji su samo daleki rođaci staničnog života kojeg poznajemo. Toliko daleki, da u stvari mogu pripadati organizmima koji su zapravo potpuno novo područje života.
Većina tih vrsta izgledaju kako mali jednostanični organizmi, a kako bi odredili gdje pripadaju na stablu života, biolozi ih moraju uzgojiti u laboratoriju. Kolonije poput takvih daju dovoljno DNK materijala za genetsku analizu. Problem je što te vrste (skoro 99 posto), odbijaju biti uzgojene na taj način. "Doista se radi o tamnoj tvari biološkog svemira", objašnjava Eisen.
Kako bi ispitali "tamnu tvar života", Eisen, Craig Venter s J. Craig Venter instituta, i drugi kolege, upotrijebili su relativno novu tehniku po imenu metagenomika. Pomoću nje se mogu dobiti DNK uzorci bez obzira jesu li organizmi uzeti iz okoliša ili uzgojeni u laboratoriju. Otkriveno je da neke sekvence koje pripadaju dvjema superporodicama gena (recA i rpoB) još nikad dosad nisu viđene. Pitanje je otkud dolaze? S obzirom da tim znanstvenika ne zna kojem organizmu ti geni pripadaju, pitanje ostaje neodgovoreno. "Mogli bi predstavljati neobičan virus, što je dovoljno zanimljivo. No ono što je još zanimljivije, mogli bi predstavljati potpuno novu granu stabla života", dodaje Eisen.
Ipak, drugi znanstveici smatraju kako je debata o četvrtoj grani stabla života preuranjena. Npr. te sekvence bi mogle biti od staničnih organizama koji žive u unikatnom okruženju koje je uzrokovalo da njihovi geni prođu kroz rapidnu evoluciju. To bi pak dalo lažnu impresiju da su se novi oblici života izdvojili od drugih prije mnogo vremena.
Ukoliko se otkrivena sekvenca gena pokaže kao nova domena života, to ne bi bilo prvi put da se drvo života korigiralo. Sve do 1990-tih, postojale su samo dvije grane: jedna za eukariote - životinje, biljke, gljive i druge neobične forme, poput plijesni, i jedna za sve ostalo. Zatim se analizom gena ustanovilo kako bi se grana "sve ostalo" trebala pobijeliti u dva područja: bakterije i arheje.
Novi komentar