Iako su suglasni o potrebi nastavka razgovora oko ustavnih promjena, saborska je oporba danas ustrajala u stavu da sastavni dio ustavnih promjena treba biti i pitanje glasovanja tzv. dijaspore, dok su vladajući isticali da se to pitanje treba rješavati zakonom, a ne Ustavom.

"Natrag za stol, natrag u razgovore", poručio je Zoran Milanović u ime Kluba SDP-a, naglasivši da vladajući i oporba imaju pred sobom nekoliko mjeseci da nastave razgovore i pokušaju usuglasiti pitanje glasovanja u inozemstvu.

Oporbene stranke, podsjetio je, nude kompromisan prijedlog da hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj glasuju u hrvatskim institucijama, odnosno veleposlanstvima i konzulatima.

Podsjetio je i da je Europski parlament u veljači donio rezoluciju kojom je vladu i stranke pozvao da razmotre svoju politiku prema Hrvatima u BiH. "Želimo kompromisno rješenje koje će omogućiti da u idućih deset godina radimo po kompromisnom modelu kao zreli ljudi, sve drugo je nasilje", poručio je Milanović.

Milanović je pozdravio jučerašnju izjavu premijerke Jadranke Kosor da vlada ne zatvara vrata nastavku razgovora o ustavnim promjenama, ali i izrazio žaljenje što premijerka nije danas došla u Sabor obrazložiti političke razloge zašto Ustav planira mijenjati tek u užem okviru.

Predsjednik Odbora za Ustav Vladimir Šeks je naglasio da vladajući nastoje održati "politiku otvorenih vrata".

Istaknuo je da je glasovanje hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj jedina preostala neusuglašena točka, a da su vladajući i oporba unutar radne skupine usuglasili 90 posto svih ustavnih rješenja.

Odbacio je Milanovićevo tumačenje da je za neuspjeh u postizanju punog dogovora odgovorna isključivo vladajuća većina, HDZ i vlada.

"Nije kompromis ako jedna strana mora prihvatiti 100 posto prijedloge druge strane. To već spada u drugi kategorijalni aparat, koji se odnosi na diktate", rekao je Šeks.

Ana Lovrin (HDZ) naglasila je da se glasovanje dijaspore treba rješavati zakonom, a ne ustavno-pravnim institutima, ističući da to sporno pitanje nije ono najvažnije o kojemu ovisi ulazak Hrvatske u EU.

Njezin stranački kolega Andrija Hebrang kazao je da svi koji u Saboru dignu ruku za prijedlog Odbora i vlade mogu za sebe reći kako su za ulazak Hrvatske u EU, za njezin boljitak i razvoj. "Sjetite se Haaga, izručenja hrvatskih generala, ZERP-a, arbitražnog sporazuma sa Slovenijom i drugih teških zapreka. Hoćemo li si sami dodavati još jednu barijeru ili pokazati da smo zreli za ulazak u EU? Nemojmo si postavljati još jedne topničke dnevnike na putu u EU", poručio je zastupnicima.

Milorad Pupovac (SDSS) kolege je pozvao da ostave po strani dilemu "Europa ili Ustav". "Ustav trebamo radi nas samih i da bismo bili jači kao članica EU", rekao je Pupovac, apelirajući da se nastavi rasprava o ustavnim promjenama u radnoj skupini.

Vesna Pusić (HNS) je, pak, vladajuće pozvala da se ne služe pritiscima i ucjenama, da ne straše javnost prikazujući oporbu neeuropskom, jer tako, naglasila je, neće dobiti dvotrećinsku potporu za promjenu Ustava.

Pusić je ustvrdila da je okvir ustavnih promjena koji se nudi Saboru isključivo Šeksov izbor, odnosno "Šeksov meni ili špajz-karta", na što joj je Šeks odgovorio da je poštovana procedura.

Damir Kajin (IDS) protivi se pojednostavljenju uvjeta za donošenje referendumske odluke za ulazak Hrvatske u EU. Uvjeren je da bi taj referendum uspio i po sadašnjim uvjetima, kad se traži natpolovična većina svih birača.

I Kajin je protiv glasovanja izvan Hrvatske, a smatra da se u BiH ne bi smjelo glasovati "pod svakom kruškom, jabukom ili šljivom".

Njegov je istup Ivan Bagarić (HDZ) shvatio kao uvredu, koju bi, kaže, "mogao oprostiti samo ako je izrečena pod utjecajem proizvoda od krušaka, jabuka ili šljiva". Kajina je, pak, oslovio s "brate Kajine".

Boro Grubišić (HDSSB) smatra da se izborne manipulacije mogu izbjeći isključivo kroz dobra zakonska rješenja, a ne onemogućavanjem glasovanja. Založio se da se Ustavom osigura jača decentralizacija države.

Furio Radin je u ime Kluba nacioalnih manjina apelirao na HDZ i SDP da se što prije pokušaju dogovoriti oko glasovanja dijaspore, "jer polemike o proširenju ili redukciji biračkih mjesta izvan Hrvatske podsjećaju na izborni inženjering".

Dragutin Lesar (HL) založio se, pak, da o promjenama Ustava odluči narod na referendumu. (hina/metro-portal)