Kad se izvanredne sjednice vlade sazivaju u nedjelju, onda je jasno da se nešto doista hitno moralo odlučiti. Tema je bila financijska i ako je taj sastanak talijanske vlade ove nedjelje 25. lipnja potrajao ravno 20 minuta, onda je jasno i da je sve već unaprijed bilo dogovoreno. Na toj izvanrednoj sjednici je vlada u Rimu izdala dekret kojim se banke kojima prijeti stečaj, Veneto Banca i Banca Popolare di Vicenza "prodaju" najvećoj talijanskoj privatnoj financijskoj instituciji Intesa Sanpaolo za 1 euro.

U takvoj odluci se još ne bi moglo naći ništa sporno i problematično nakon čvrstih uvjerenja koja su se čula u EU-u kako "nikad više" porezni obveznici neće plaćati iz svoga džepa za greške komercijalnih banaka. Ali naravno da niti Intesa Sanpaolo (koji je i većinski vlasnik hrvatske Privredne banke Zagreb) nije imao interesa u svoje okrilje uzeti talijanske banke za koje je i Europska središnja banka prošlog tjedna rekla kako nije nadležna za njihov spas - i kako se zapravo trebaju pustiti da propadnu.

Za 1 euro - dvije banke i 17 milijardi

Isto tako, Intesa Sanpaolo će preuzeti samo koliko-toliko "zdrave" dijelove tih banaka, druge će praktično preuzeti država u svojevrsnu "bad-bank". Talijanski ministar gospodarstva i financija Pier Carlo Padoan tvrdi kako će tako biti moguće "održati gospodarske aktivnosti venecijanskih banaka" i "stabilizirati" gospodarstvo regije Veneto. "Jedino alternativno rješenje je bio bankrot bez nekog reda ili prodaja te dvije banke u malenim komadićima, što bi potpuno uništilo njihove operativne mogućnosti", izjavio je ministar.Zato po tom dekretu talijanske vlade Intesa Sanpaolo, povrh banaka je dobila još i 4,785 milijardi eura iz državne blagajne, a onda su tu i jamstva koja će dati talijanska vlada za obaveze posrnulih banaka. 400 milijuna su odmah stavljeni na raspolaganje, a onda je tu i dodatnih 12 milijardi eura koji su predviđeni planom sanacije i koji su namijenjeni pokrivanju "trulih" kredita koje su izdale Veneto Banca i Banca Popolare di Vicenza.

Talijanski premijer Paolo Gentiloni je objavio kako je to od koristi i za štediše u te dvije posrnule banke, a i za same namještenike tih banaka. U tim bankama svoje račune ima oko dva milijuna domaćinstava i one prate poslovanje nekih 200 tisuća poduzeća i tvrtki - dakle sve u svemu je to oko tri milijuna radnih mjesta regije oko Venecije. Stečaj bi jednostavno izazvao nesagledive posljedice.

I predsjednik uprave Intesa Sanpaolo Carlo Messina se prije svega osvrnuo na socijalnu važnost ovog spašavanja i objavio kako neće biti otkaza, nego tek "dragovoljnih odlazaka" djelatnika tih banaka. Tom je prilikom dodao i da će financijska snaga njegove kuće također biti i jamac za "preko 50 milijardi štednih pologa" koji su povjereni tim bankama i da su tako izbjegnute "teške socijalne posljedice" koje bi nastale propašću tih banaka.

Obećanje ludom radovanje...

Zapravo se još iste večeri ove nedjelje iz Bruxellesa čulo kako je Europska komisija "blagoslovila" ove mjere talijanske vlade, a i europsko tijelo za provedbu bankarskog poslovanja SRM (Single Resolution Mechanism) je objavilo kako nije nadležno, makar je to tijelo zapravo i osnovano 2016. kako bi se spriječilo da se novcem poreznih platiša spašavaju posrnule komercijalne banke.

Doduše, već dan kasnije se u talijanskim medijima čulo kako ta sanacija nipošto neće biti tako bezbolna za namještenike banaka i kako će od oko 10.800 zaposlenika u obje banke barem njih 3.900 morati dobiti otkaz, a filijale će biti zatvorene. No mnogo veći problem bi mogao biti što je to izazvalo golemu srdžbu i nekih europskih zastupnika. Tako je europski zastupnik stranke zelenih Sven Giegold optužio europsku povjerenicu za tržišno natjecanje Margarethe Vestager da je zakazala u svom poslu jer se takvom državnom intervencijom očito narušava slobodna utakmica i povjerenje u pravila o bankama.

Još je više bijesan bio Markus Ferber, bavarski kršćanski demokrat koji je u EP-u i potpredsjednik Povjerenstva za gospodarstvo i financije. On optužuje i EK kako je "obećanje da porezni platiše više neće plaćati za spas propalih banaka ovom akcijom daleko od očiju javnosti jednom zauvijek propalo". Isto tako, upozorava Europsku komisiju da se "uopće ne treba više niti razgovarati" o planiranom zajedničkom osiguranja pologa banaka (EIDS), što je karika koja još nedostaje u formiranju zajedničke, europske bankarske unije (European banking union).

Tim više što pred vladom u Rimu još stoji najteži zadatak: sanacija banke Monte dei Paschi di Siena, treće po veličini banke u Italiji. Planirana je nacionalizacija te banke, ali se s Europskom komisijom još pregovaraju konkretne mjere u sanaciji te banke.