Kraj ovogodišnjeg svibnja s blokiranim je računima dočekalo gotovo 330 tisuća građana te više od 27 tisuća poslovnih subjekata, pri čemu je broj blokiranih tvrtki unazad godinu dana smanjen za 16,4 posto, dok je broj građana čiji su računi blokirani istodobno porastao za 0,2 posto, pokazuju podaci Financijske agencije (Fine).

Krajem svibnja, naime, blokirane je račune imalo 329.725 građana, odnosno njih 654 ili 0,2 posto više nego krajem svibnja 2016. godine. Njihove su nepodmirene obveze međutim rasle znatno brže - unazad godinu dana povećane su za 3,2 milijarde kuna ili 8,3 posto, na 42,41 milijardu kuna krajem svibnja ove godine.

Mjesečna usporedba pokazuje, pak, da je broj blokiranih građana na kraju petog mjeseca bio veći za 853 ili 0,25 posto u odnosu na travanj, a iznos njihovih neplaćenih dugova rastao je za 0,5 posto, odnosno za približno 220 milijuna kuna.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uputila je u srijedu premijeru Andreju Plenkoviću zaključke s nedavno održanog okruglog stola "Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran", navodeći da zabrinjava što do danas nije napravljena sveobuhvatna i temeljita analiza toga sistemskog problema zbog čega je apelirala na vladu da se njegovom rješavanju pristupi bez odgode.

O kolikom je ekonomskom i socijalnom izazovu riječ, svjedoče podaci po kojima Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih građana s dugom većim od 42 milijarde kuna, a kad im se pridodaju članovi njihovih obitelji ta brojka raste na gotovo milijun građana ili jednu četvrtinu hrvatskog stanovništva izravno pogođenog problemima prezaduženosti, navodi predsjednica u dopisu premijeru.

Krajem svibnja ove godine blokirane su račune imala i 27.403 poslovna subjekta s 15,97 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje. U odnosu na svibanj lani njihov je broj smanjen za 16,4 posto ili 5.364, a iznos njihovih dugovanja je pao za 17,7 posto ili oko 3,4 milijarde kuna.

Na mjesečnoj razini je broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen za 806 ili 2,8 posto, a dugovi su im manji za oko 710 milijuna kuna ili 4,2 posto.

Iz Fine ističu da se takav trend može očekivati i u nadolazećem razdoblju, kao posljedica učinaka Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Ovršnog zakona, Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, novog Stečajnog zakona, kao i Zakona o sudskom registru, prema kojem se iz sudskog registra brišu tvrtke koje tri godine Fini nisu predale financijske izvještaje.