Prema izvješću koje su objavili UNICEF (Fond Ujedinjenih naroda za djecu) i nevladina udruga Pure Earth (Čista zemlja), "gotovo polovina te djece živi u jugoistočnoj Aziji" i žrtve su onečišćenja izazvnog nestručnim recikliranjem olovnih automobilskih baterija.

"S vrlo malo ranih simptoma, olovo potiho razara zdravlje i razvoj djece, a posljedice mogu biti fatalne", navodi u priopćenju Henrietta Fore, direktorica UNICEF-a i zvoni na uzbunu zbog saturnizma (otrovanje olovom).

Prema izvješću, "svako treće djece - do 800 milijuna djece u svijetu - ima postotak olova u krvi jednak ili veći od 5 mikrograma po decilitru" krvi (µg/dL), a to je "razina zbog koje moramo krenuti u akciju".

"Nestručno recikliranje koje nije usklađeno sa standardima za olovne baterije jedno je od glavnih uzročnika trovanja olovom djece koja žive u državama niskih i srednjih primanja, a u kojima je broj vozila utrostručen od 2000. godine", navodi se u izvješću.

"Radnici koji nestručno izvode opasnu reciklažu često protuzakonito otvaraju kućište baterija, izliju kiselinu i olovnu prašinu na tlo te zatim otapaju olovo na otovrenom zbog čega se otrovan dim slobodno ispušta i truje okolnu zajednicu", objašnjava UNICEF.

Među drugim izvorima izlaganja djece olovu stručnjaci navode "olovo u vodi koje potječe iz olovnih vodovodnih cijevi", zatim "eksploataciju u rudniku" te korištenje opasnih i "boja i pigmenata na bazi olova".

UN ističe da je olovo otrovna tvar.

Taj metal ulazi u organizam udisanjem i probavnim traktom, širi se na mozak, jetru, bubrege i kosti.

Akutno i kronično izlaganje povišenim razinama olova izaziva probavne smetnje, poremećaj rada bubrega, oštećenja živčanog sustava i poremećaje u reproduktivnom sustavu.

U djece je živčani sustav u punom razvoju i ona su zato vrlo osjetljiva na to trovanje, a k tomu manja djeca često prinose ustima predmete, pa tako i one koji sadrže olovo i zbog toga su izloženija.