Uskršnji otok i njegovi slavne kipovi moai postaju nedostupniji i morat ćete se dobro namučiti da ih posjetite jer Čile je ograničio pristup zbog prevelikog broja turista.

To je magičan otok, svatko ga želi vidjeti, ali radi se i o jako osjetljivom području koje moramo zaštititi, rekao je predsjednik Sebastian Pinera govoreći o teritoriju u jugoistočnom Pacifiku, 3500 kilometara od Čilea.

Rast broja stanovnika na otoku površine 168 četvorna kilometra, u kombinaciji s rastom turizma i gradnje, uglavnom hotela, ugrožava njegovu floru i faunu.

Uskršnji otok svake godine posjeti 116,000 turista. Broj stanovnika, koji se udvostručio u posljednjih nekoliko desetljeća, dosegao je 7,750, od čega je 40 % domorodačko.

Zakon, koji je stupio na snagu u srijedu, skraćuje boravak turista s 90 na najviše 30 dana. Zakon određuje uvjete i za naseljavanje: otac, majka ili supruga moraju biti pripadnici lokalnog plemena Rapa Nui. Osim njih, na otoku se mogu trajno nastaniti još samo državni službenici, zaposleni u državnim tvrtkama i organizacijama te poduzetnici koji mogu dokazati da su u stanju samostalno se uzdržavati.

Otočani se žale na previše kontinentalaca, koji kako kažu iskorištavaju otok i njegove prirodne izvore te troše previše vode i struje. Došljaci ugrožavaju lokalnu kulturu polinezijskih korjena koja je iznjedrila i slavne kamene figure moaije, kažu domoroci. Stranci polako preuzimaju kontrolu nad otokom, kaže načelnik Pedro Pablo Edmunds Paoa.

Turistički pritisak utječe i na pružanje osnovnih javnih usluga, pogotovo zbrinjavanja otpada. Prije deset godina, Uskršnji otok proizvodio je 1.4 tone smeća godišnje, a danas 2.5 tone, od čega se tek manji dio reciklira. Procijenjuje se da će do 2025. na otoku nastajati 32 tone papira i kartona, 18 tona plastike te 12 tona limenki i devet tona stakla.

Maleni teritorij u obliku trokuta 16x17x24 kilometra nalazi se na području morkih struja koje dovode smeće s kontinenta i s "plastičnog otoka" u južnom Pacifiku.

Ime Uskršnji otok dala mu je nizozemska ekspedicija, predvođena kapetanom Jakobom Roggeveenom koja ga je otkrila na Uskrs, 6. travnja 1722. Čile ga je pripojio 1888. No, stanovnici ga zovu "Rapa Nui " što na lokalnom jeziku znači "pupak svijeta".