Odluka slovenskog ustavnog suda kojom je nedavno poništen 23. članak zakona o fondu za sukcesiju omogućava da se na slovenskim sudovima reaktiviraju tužbe hrvatskih štediša protiv Ljubljanske banke, tvrde u ljubljanskoj odvjetničkoj firmi "Jadek i Pensa" koja zastupa dvojicu hrvatskih štediša pred slovenskim Ustavnim sudom.

Ustavni sud je 2. prosinca prošle godine poništio članak slovenskog zakona o sukcesiji. Slovenski sudovi spomenuti su članak 23., koji je zamrzavao sve započete postupke, ali i izvršna rješenja slovenskih sudova u spomenutim tužbama, uzimali kao pravni temelj za odbijanje tužbi.

Ustavni sud je u ovom slučaju odbio ustavnu tužbu tužitelja Andre i Alana Perića na negativno rješenje suda da im se vrate potraživanja koja imaju prema Ljubljanskoj banci, što znači da nije ulazio u meritum sudskog spora.

No, ustavni sud je u isto vrijeme presudio da sporni članak zakona o sukcesiji kojim se započeti sudski postupci zamrzavaju dok se ne postigne multilateralno rješenje pitanja stare devizne štednje među nasljednicama bivše Jugoslavije nema ustavnog utemeljenja i da priječi pravnu zaštitu pred sudom, te ga je poništio.

Na temelju ovakve presude ustavnog suda sada je moguće očekivati da se "po službenoj dužnosti" nastave započeti, pa prekinuti, postupci protiv Ljubljanske banke pred slovenskim sudovima (ima ih oko 200), a moguće je i podnošenje novih tužbi od strane hrvatskih štediša koji bi se na to odlučili, smatraju u odvjetničkoj firmi "Jadek i Pensa".

Ističu međutim da je nezahvalno govoriti o rokovima i izgledima na uspjeh. S jedne strane, očekuju da bi "relativno brzo" mogli biti riješeni slučajevi u kojima tužitelji dokažu da su sredstva deponirali u Ljubljanskoj banci.

Problem: Ljubljanska banka nema sredstava

"U slučaju da dokažu da je banka primila depozit, banka im ga je dužna vratiti i ne očekujemo da će to biti sporno". No, kako dodaju, drugi aspekt slučaja je to što "stara" Ljubljanska banka na koju su njihova potraživanja prenesena nema sredstava i da je je potpuno nelikvidna.

"Stara Ljubljanska banka nema nikakvih sredstava i tu se onda postavlja pitanje odgovornosti za takvo stanje", podsjećaju u ljubljanskoj odvjetničkoj firmi, dodajući da odgovornost treba dokazati u sudskom postupku.

Službeno je stajalište Slovenije da je slovenska vlada pri raspadu Jugoslavije 1991. godine jamčila samo za devizne depozite svojih građana, a ne za depozite u podružnicama Ljubljanske banke u drugim republikama, te da je taj problem pitanje sukcesije i jamstava nekadašnje Narodne banke Jugoslavije koje treba riješiti dogovorom nasljednica.

To se stajalište već godinama nije promijenilo iako je više slovenskih vlada u nekoliko navrata sugeriralo da bi Slovenija iz praktičnih razloga i kako bi obnovila poslovanje Ljubljanske banke u Hrvatskoj mogla odstupiti od tog načelnog stajališta da nije riječ o privatno-pravnom odnose banke i njenih klijenata. Pitanje je nedavno reaktualizirao i sadašnji premijer Borut Pahor navodeći kako bi se rješenjem pitanja stare devizne štednje Ljubljanska banka mogla vratiti na pozicije koje je nekada imala u Hrvatskoj i drugim državama nekadašnje Jugoslavije.

Kako bi otklonila opasnost naplate spornih potraživanja štediša izvan Slovenije, slovenski parlament je 1993. godine posebnim ustavnim zakonom svu aktivu ranije Ljubljanske banke prebacio na novoosnovanu Novu Ljubljansku banku (NLB), a pasivu i potraživanja štediša ostavio na "staroj" Ljubljanskoj banci. (hina/metro-portal)