Obrambeni mehanizmi dijelom su naše svakodnevice, i nema osobe koja ne pribježe ovom načinu nošenja sa stvarnošću. Iako se možda aktivno ne bavimo promatranjem ljudskog ponašanja, na ovom bismo popisu mogli pronaći upravo koji od mehanizama kojem pribjegavamo mi ili naši bližnji.

Ove dvije zanimljive činjenice o obrambenim mehanizmima zasigurno niste znali:

Pojam je po prvi puta definirala Ana Freud, Sigmundova kći.

Oni nisu samo nesvjesne mjere zaštite od podlijeganja našim najskrivenijim željama. Štite nas i od anksioznosti koja se javlja kada se suočavamo sa svojim strahovima i manama. 

1. Poricanje - kad nešto poričemo, odbijamo prihvatiti neku istina ili činjenicu. Najbolji primjer su ljudi koji tvrde da "puše samo u društvu", kako bi se isključili iz neke nezdrave navike i zaštitili vlastito samopouzdanje. Poricanje se javlja i u žrtava tragedije, u kojem slučaju može biti od kratkotrajne koristi, no dugoročno gledano, ako odbijamo prihvatiti istine o sebi, to može imati destruktivne posljedice.

2. Represija - zaboravljanje nečeg lošeg što smo doživjeli, poput automobilske nesreće ili odlaska zubaru. Može imati pozitine kratkotrajne beneficije, no čestim potiskivanjem neugodnih događaja nesvjesno možemo uzrokovati da nas počnu "proganjati".

3. Regresija - povratak u dječje emocionalno stanje u kojemu se suočavamo s nesvjesnim strahovima i anksioznošću. Primjer toga je nekontrolirani ispad bijesa kada smo zapeli u gužvu i prometu ili odbijanje ustajanja iz kreveta te pokrivanje dekom po glavi kada ne želimo ustati jer nas čeka neugodno iskustvo.

4. Pomak - premještanje osjećaja s jednog objakta na drugi koji se u nekoj kvaliteti razlikuje od prvoga. Primjerice, ako vas razljuti šef, nećete se izderati na njega. Vrlo ćete vjerojatno pričekati da dođete kući pa ćete bijes izbaciti u svađi s nekim članu obitelji - što nije lijepa slika, ali je česta.

5. Projekcija - može se objasniti sljedećim primjerom: ako se pridružujemo skupini prijatelja dok na sebi imamo komad odjeće za koji smatramo da nam ne stoji dobro. Kad ih pozdravimo, prijatelji nas pogledaju, a mi njihove poglede tumačimo kao kritiku na naš izgled. Vlastita nesigurnost natjera nas da pomišljamo kako drugi misle o nama ono što mi mislimo, bez da za to imamo opravdani razlog. 

6. Reakcija formacije - iskazivanje suprotnih emocija od onih koje osjećamo. Na primjer, ako smo zaljubljeni u osobu u koju ne bismo smjeli biti, ponašamo se prema njoj kao da ju mrzimo.

7. Intelektualizacija - korištenje racionalnih objašnjenja kako bi se izbjeglo suočavanje s emocionalnim stresom. Primjerice, ako ju ostavi dečko, umjesto da se suoči s emocijama, osoba počinje računati hoće li uspjeti sama platiti stanarinu, voditi kućanstvo i slično. 

8. Racionalizacija - tjera nas da tražimo objašnjenja. Za razliku od intelektualizacije tijekom koje se pravimo da osjećaj ne postoji, za vrijeme racionalizacije osobe objašnjavanjem opravadavaju neki čin. Ako, recimo, doživimo napadaj bijesa pred većim brojem ljudi, tražit ćemo ispriku u tome da smo stavljeni u stresnu situaciju i okolinu gdje su stvari bile van naše kontrole.