Biljna mlijeka i biljne verzije mliječnih proizvoda svakim danom sve više osvajaju tržišta i potrošače diljem svijeta, a 22. kolovoza obilježava se kao Svjetski dan biljnih mlijeka. „Cilj je pozvati građane da povodom ovog dana kušaju nešto novo i saznaju sve o pozitivnom utjecaju biljnih mlijeka, sireva i vrhnja na zdravlje, okoliš i čovjekov odnos prema životinjama", kažu iz udruge Prijatelji životinja. 

Pozivaju sve da s njima obilježe Svjetski dan biljnih mlijeka i posjete ih u subotu na zagrebačkom glavnom trgu u 11 sati, gdje će moći kušati razne vrste i verzije biljnih mlijeka i kolače bez sastojaka životinjskog podrijetla. One koji ne mogu doći pozivaju da u trgovinama pronađu brojne varijacije svima omiljenih biljnih napitaka. Prijatelji životinja uz svoj štand pripremaju i igru za prolaznike u kojoj svi koji sudjeluju dobro prođu, a istodobno poštuju sve propisane epidemiološke mjere. Simpatičnim vizualima poručit će da se „uđe u đir i proba biljni sir", da „nije važno koja mu je namjena, biljno mlijeko najbolja je zamjena" i pitati prolaznike: „Od čokolade ili vanilije - koje biljno mlijeko ti je milije?"

Biljne verzije tzv. mliječnih proizvoda vole i mnoge poznate osobe. „Toliko dugo već ne pijem mlijeka životinjskog podrijetla da mi je teško govoriti o tome koliko se drukčije osjećam otkada konzumiram samo biljno mlijeko. Ali jedno je sigurno. Mirnije spavam kada znam da je povoljnije za moje zdravlje i za okoliš, a o dobrobiti životinja da i ne govorimo", objašnjava poznati redatelj i koreograf te dugogodišnji vegan Igor Barberić. Najviše voli sojino mlijeko, a koristi ga u kavi, čaju i za kolače. 

„Biljne zamjene za mlijeko jedan su od najznačajnijih koraka koje pojedinac može poduzeti da bi smanjio svoj utjecaj na planet i okoliš te spriječio okrutnosti koje se nepotrebno čine životinjama", navode Prijatelji životinja ukazujući na činjenicu da je biljna hrana prirodan i siguran izvor kalcija i drugih potrebnih nutrijenata. Navode i da ljudi koji su iz svoje prehrane izbacili mlijeko i mliječne proizvode svjedoče da imaju više energije, bolju probavu, smanjen osjećaj nadutosti, čišću kožu, manje upala te ublažene simptome astme i upale sinusa. Osim pozitivnog utjecaja na zdravlje, promjenom prehrambenih navika utječe se i na zdravlje našega planeta - smanjuju se emisija stakleničkih plinova, potrošnja vode, zagađenje vode i tla amonijakom i zaustavlja krčenje šuma.

S obzirom na to da 65 % svjetske populacije ne podnosi laktozu, a biljna mlijeka ne samo da ne sadrže laktozu nego nemaju ni kolesterol, prava je blagodat kušati veliku ponudu mlijeka od soje, riže, kokosa, zobi, lješnjaka ili badema, a dostupni su u većini trgovina i u mnogim kafićima. Uz mlijeka, sve je više biljnih verzija ostalih proizvoda od životinjskog mlijeka kao što su biljni sirevi, jogurti i vrhnja, namazi, sladoledi, šlag i dr. Svatko može pronaći nešto za sebe, a mogućnosti za primjenu i eksperimentiranje u najdražim receptima ne poznaju granice.

Kravlje mlijeko najbolje je upravo za njezino dijete za koje je jedino i namijenjeno i prilagođeno svojim sastavom. „Neprirodno je piti mlijeko druge životinjske vrste, kao i piti ga u odrasloj dobi", zaključuju Prijatelji životinja i pozivaju sve da prihvate Vege izazov na www.veganopolis.net i pokušaju od Svjetskog dana biljnih mlijeka do velikog ZeGeVege festivala koji se održava 11. i 12. rujna koristiti isključivo biljne varijante mlijeka, sireva i drugih mliječnih proizvoda.

Dodatne informacije kako obilježiti Svjetski dan biljnih mlijeka mogu se pronaći na www.prijatelji-zivotinja.hr dok se na www.zegevege.com nalazi program 13. ZeGeVege festivala održivog življenja.