Gordon Moore iznio je 1965. predviđanje koje će odrediti dinamiku suvremene digitalne revolucije. Pozornim proučavanjem novog trenda Moore je došao do zaključka da će se u sektoru tranzistora - temeljnih sastavnica mikroprocesora i digitalnog doba - cijene eksponencijalno smanjivati, a performanse povećavati.

Te davne 1965. nije ni naslućivao da je time svijetu donio revolucionarnu ideju koja će postati poznata kao "Mooreov zakon" te će (barem) idućih pola stoljeća biti pokretačka sila preobražajnih tehnoloških promjena.

Ove godine obilježavamo pedesetu godišnjicu Mooreova zakona te možemo reći da se njegovi trajni učinci i dobrobit osjećaju na mnogim područjima čak i pedeset godina poslije. Kao jedan od suosnivača Moore je Intelu utro put za proizvodnju još bržih, manjih, cijenom pristupačnijih tranzistora koji su temelj naših suvremenih uređaja za rad i zabavu. Njegovo predviđanje da će se broj tranzistora na čipu svake godine udvostručiti omogućilo je ubrzano širenje tehnologije diljem svijeta te postalo simbol brzih tehnoloških promjena. Postalo je to zlatno pravilo elektroničke industrije i odskočna daska za inovacije.

Gospodarski učinak

Performanse (snaga) i cijena dva su ključna pokretača tehnološkog razvoja. Kako je s vremenom postajalo moguće u sve manji prostor smjestiti sve više tranzistora, tako su se povećavale snaga procesora i energetska učinkovitost, a sve to po manjoj cijeni za krajnje korisnike. Time nije samo omogućen napredak u postojećim gospodarskim granama i povećana produktivnost, već je potaknuto i stvaranje potpuno novih djelatnosti potaknutih ekonomičnim i snažnim računalstvom.

Tehnološki učinak

Mooreovo opažanje preobrazilo je računalstvo iz egzotične i skupe avanture u sveprisutnu i svima pristupačnu nužnost. Sva suvremena računalna tehnologija koju poznajemo i koristimo nastala je na temeljima koje je položio Mooreov zakon. Od interneta kao takvog do društvenih medija i moderne analize podataka - sve te inovacije izravno potječu od Moorea i njegovih zaključaka.

Društveni učinak

Cijenom pristupačno i sveprisutno računalstvo koje se ubrzano širi u sva područja života iz temelja mijenja naš način rada, zabave i komunikacije. Temeljna snaga Mooreova zakona potaknula je revolucionarne promjene u suvremenim gradovima, prijevozu, zdravstvu, obrazovanju i energetici. Teško je i zamisliti kako bi suvremeni svijet izgledao da nije Mooreova zakona.

Mnogi uređaji koji se svakodnevno koriste temelje se na mikroprocesorima, koji se sastoje od tranzistora. Kako se cijena tih uređaja drastično smanjivala, a performanse i energetska učinkovitost povećavale - sve to zahvaljujući Mooreovu zakonu - postali su neizostavan dio naših života. Telefoni i satovi postali su pametni, a automobili su se pretvorili u pokretna računala.

• Kada bismo telefon sa sustavom Android** i Intelovim procesorom proizveli pomoću tehnologije iz 1971., samo bi mikroprocesor takvog telefona bio veličine parkirališnog mjesta. Pa sad vi uslikajte selfie.
• U usporedbi s prvim Intelovim mikroprocesorom, modelom Intel® 4004, današnji 14‑nanometarski procesori nude tri i pol tisuće puta bolje performanse i devedeset tisuća puta veću učinkovitost, a sve to po jednoj šezdesettisućini ondašnje cijene.

Mooreov je zakon težnja, a ne prirodni zakon. Omogućuje ga čitava vojska ljudi koja na kušnju stavlja temeljne fizikalne zakone. Danas Intelove tvornice u sekundi proizvedu više od deset milijardi tranzistora za nevjerojatne uređaje koji služe milijardama ljudi diljem svijeta.

• Prvi poluvodički tranzistori bili su veličine gumice na olovci. Zahvaljujući Mooreovu zakonu, u točku na kraju ove rečenice stalo bi više od šest milijuna 22-nanometarskih tranzistora Tri-Gate.
• Današnji tranzistori nisu vidljivi golim okom. Da bi bilo moguće vidjeti jedan tranzistor, prosječan bi čip trebalo uvećati na veličinu kuće.

Sveprisutan inovacijski duh koji je pokrenuo Mooreov zakon danas nastavlja preobražavati tehnološku industriju i čitav svijet. Mladi stvaratelji, ambiciozni izumitelji, znanstvenici u usponu, liječnici i mnogi drugi i dalje će zadivljivati svijet idejama i izumima koje danas ne možemo ni zamisliti.