Armenija u subotu obilježava 95. godišnjicu turskog genocida nad svojim sunarodnjacima za vrijeme Otomanskog carstva, a ni toliko godina poslije nema mira između Armenije i Turske.

Sporazum dviju zemalja o uspostavi diplomatskih odnosa i ponovnom otvaranju granica propao je u četvrtak kada je armenska vladajuća koalicija objavila da je obustavila postupak ratifikacije mirovnih protokola s Turskom u svom parlamentu zbog uvjeta koje je turski premijer postavio Armeniji za potvrdu protokola u parlamentu u Ankari.

Armenska koalicija tvrdi da premijer Tayyip Erdogan tursku ratifikaciju uvjetuje time da se Armenija nagodi s Azerbajdžanom, bliskim turskim saveznikom, o prijepornoj planinskoj pokrajini Nagornom Karabahu. Armenija oštro odbija te zahtjeve.

Tisuće Armenaca položilo je u subotu crvene tulipane i bijele karanfile na spomenik žrtavama genocida u Erevanu.

Armenci kažu da je u razdoblju između 1915. i 1917. godine sustavno ubijeno 1,5 milijuna njihovih sunarodnjaka u vrijeme raspada Otomanskog carstva.

Turska odbacuje termin genocid, iako ga je priznalo nekoliko svjetskih zemalja, i tvrdi da je u masakru poginulo između 300.000 i 500.000 ljudi te da se nije radilo o kampanji istrebljenja, već da su to bile žrtve kaosa koji je zavladao posljednjih godina Otomanskog carstva.

Turci prvi put obilježili godišnjicu

Prvi put u povijesti su i brojni turski državljani obilježili datum održavanja pokolja nad Armencima okupivši se na nekoliko mjesta u Istanbulu. Najveće okupljanje održano je na trgu Taksim u središtu Istanbula, na kojemu je, sa zapaljenim svijećama u rukama i crvenim karanfilima mirno sjedilo više stotina okupljenih, slušajući snimke armenske glazbe.

Nekoliko stotina policajaca u civilnim odijelima i specijalaca štitilo je prosvjednike, sprječavajući skupine koje su se protivile njihovim mirnim prosvjedima da im se približe, prenose agencije.

Okupljanje je održano na inicijativu turskih intelektualaca, među kojima je i Ahmet Insel. On je na mirno okupljanje pozvao sve one koji, kako je kazao "osjećaju veliku bol" zbog počinjenog.

Kako nikoga ne bi izazivali ni povrijedili, organizatori su u svojim govorima umjesto riječi "genocid" koristili riječi "velika katastrofa". Aktar je slikovito kazao kako je "div izašao iz boce", objasnivši kako se ovdje ne radi samo o pitanju Armenaca, već i o pitanjima prava kurdske manjine.

Jutros se na azijskoj obali grada, na poziv Organizacije za ljudska prava i pod sloganom "Nikad više" okupilo oko stotinu osoba. Ondje su se, na mjestu odakle su žrtve odvedene na smaknuće, prisjetili masovnog uhićenja 220 armenskih intelektualaca 24. travnja 1915.

"Turska pokušava na pravo mjesto staviti politiku sjećanja, unatoč službenome stajalištu" države kojim se kategorički odbacuje počinjeni genocid, rekao je za France press znanstvenik s istanbulskog Sveučilišta Bahcesehir, Cengiz Aktar. (hina/metro-portal)