Barack Obama predložio je mjere kojima bi proračunski deficit u 12 godina mogao smanjiti za 4000 milijardi dolara, prenosi Hina. Uštede se odnose na kombinaciju rezanja vladine potrošnje za vojsku i socijalne programe te povećanje poreza najimućnijim Amerikancima, postavivši pozornicu za borbu s kongresnim republikancima oko nacionalnih prioriteta.

Predstavljajući svoj dugoročni plan za zatvaranje proračunskog manjka, Obama je postavio za cilj smanjenje godišnjeg američkog deficita na 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2015. godine, u usporedbi s deficitom od 10,9 posto BDP-a predviđenog za ovu godinu. Ponovio je svoju potporu za preustroj poreznog sustava na niže stope, uz istodobno zatvaranje nekih poreznih rupa i ukidanje nekih olakšica za veće prihode.

"Moramo živjeti unutar sredstava koje imamo, smanjiti naš deficit, i vratiti se na stazu koja će nam omogućiti da isplatimo naš dug", rekao je Obama u govoru na sveučilištu George Washington u glavnom gradu. "Samo, to trebamo učiniti na način koji štiti naš gospodarski oporavak", dodao je.

Tijekom narednih pet godina administracija prognozira gomilanje kumulativnog deficita od 3800 milijardi dolara, a tijekom desetljeća kumulativni deficit bi se trebao popeti na 7200 milijardi dolara. S novim planom, Obama nadilazi prijedlog proračuna za 2012. koji je predstavio 14. veljače, a u kojem se predviđa rezanje deficita za 1100 milijardi dolara tijekom desetljeća.

Kao i u proračunu, Obama u najnovijem planu nazvanom "Okvir za zajednički prosperitet i zajedničku fiskalnu odgovornost", poziva na okončanje poreznih olakšica za najbogatije Amerikance, odnosno za 2 posto građana s godišnjim prihodima iznad 250.000 dolara. Važenje tih olakšica ističe u 2012.

Prema predstavljenom planu, jedna četvrtina smanjenja deficita ostvarila bi se kroz povećanje poreza, dok bi se ostatak osigurao smanjenjem potrošnje.

Cilj rezanja bila bi vladina potrošnja, od Pentagona do ministarstva poljoprivrede. Obama je predložio uštede od 400 milijardi dolara u sadašnjoj i budućoj vojnoj potrošnji.

Glasnogovornik Pentagona Geoff Morell je izjavio kako je ministar obrane Robert Gates naznačio da "daljnji značajni rezovi u vojnoj potrošnji ne mogu biti ostvareni bez ograničenja strukture snaga i vojnih sposobnosti".

Pravedniji porezni zakon

Obama je prihvatio neke preporuke Simpson-Bowlesove komisije za deficit iz 2010., primjerice prijedlog za pravedniji porezni zakon koji smanjuje stope i povećava prihode. Također je prihvatio preporuku o uštedama od 770 milijardi dolara do 2023. na diskrecijskoj potrošnji nesigurnosnih sektora.

Američke dionice pale su nakon objave plana proračunske štednje, a najveći pad zabilježili su proizvođači vojne opreme, poput Lockheeda Martina čija je dionica pala za 2,5 posto u 13 sati u New Yorku, Raytheona za 2,3 posto, General Dynamicsa za 2,2 posto i Northrop Grummana za 2,1 posto, te Boeinga za 1,8 posto.

Objava Obamina plana jasan je znak da će fiskalni problemi SAD-a, čiji je dug premašio 14 000 milijardi dolara, biti u središtu kampanje za predsjedničke izbore 2012. godine. Neki republikanski kandidati već su prihvatili ranije objavljeni plan svoje stranke za smanjenja proračunske potrošnje za 5800 milijardi dolara u idućih 10 godina, koji po kritikama iz Bijele kuće nepravedno opterećuje porezne obveznike srednje klase, te starije i siromašne osobe, dok za najimućnije zadržava porezne olakšice.