Da bi mladi po završetku školovanja što prije našli posao nužno je uskladiti obrazovni sa sustavom zapošljavanja, odnosno mlade obrazovati za zanimanja za koja postoji potreba na tržištu rada, zaključak je današnje tematske sjednice saborskog Odbora za obitelj i mladež na temu "Mladi i nezaposlenost".

Na sjednici su iznijeti podaci po kojima je na početku ove godine ukupan broj nezaposlenih premašio 309 tisuća, od kojih je gotovo trećina mladih do 29 godina.

U raspravi je kao nužna mjera istaknuto utvrđivanje u kojoj mjeri obrazovni sustav slijedi potrebe gospodarstva za određenim profilima mladih stručnjaka i radnika.

Dekan veleučilišta Vern Goran Radman je kao najveći hendikep obrazovnog sustava naveo "prilično nemuštu politiku srednjoškolskog obrazovanja koja negira radnu kulturu".

Iznio je podatke po kojima svega trećina upisanih završi studij, a tek trećina njih koji diplomiraju to učine u zadanom roku. "To je ogroman broj ljudi koji poput mrtvih duša luta obrazovnim sustavom i jedini im je cilj što dulje zadržati studentski status, a ne se zaposliti", naglasio je Radman.

Za aktualno stanje nezaposlenosti rekao je da je "grozno" i s tendencijom da do kraja godine "izmakne kontroli". "Velik broj nezaposlenih ogromna je socijalna i politička bomba društva koja ostavlja trajne posljedice", poručio je Radman.

Jedini izlaz Radman vidi u stvaranju klime za propulzivno gospodarstvo te razvijanje obrazovnog sustava koji će omogućiti zapošljavanje, a to se može postići samo visokim stupnjem konsenzusa svih političkih, socijalnih i društvenih partnera.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah također ističe kako je nužno raditi na usklađivanju obrazovnog sustava i tržišta rada, te poticati mlade na nastavak srednjoškolskog obrazovanja i stjecanja znanja i vještina.

Potrebno je, dodala je, aktivnije djelovati na tržištu rada kroz poticanje prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage, te razvijati mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene stjecanju prvog radnog mjesta.

Izdvojila je podatak po kojemu su mladi sa završenom srednjom školom najbrojniji u populaciji nezaposlenih osoba do 29 godina, ali istovremeno najtraženiji na tržištu rada, i to najviše u trgovini i ugostiteljstvu.

Paun Jarallah navodi da se čak 85 posto mladih zapošljava na određeno vrijeme, ali u tome ne vidi veliki problem ukoliko se više poradi na fleksibilnosti tržišta rada.

Teo Matković s katedre socijalnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu ključni problem vidi u "dugotrajnoj i tegobnoj" tranziciji iz školovanja u svijet rada.

Iznio je podatke prema kojima polovica mladih prvi posao, koji je u pravilu nestabilan, nađe devet mjeseci po završetku školovanja, prvi stalni posao polovica ih nađe tek nakon 16 mjeseci, a čak 30 posto tek nakon tri godine.

Veliki problem i Matković vidi u neusklađenosti obrazovnog sa sustavom zapošljavanja, ocijenivši nerazumljivim činjenicu da je na građevinskim i drugim tehničkim studijima trend smanjenja upisnih mjesta, iako se upravo ti studenti najbrže zapošljavaju. (hina/metro-portal)