« Ekosfera
objavljeno prije 19 dana i 5 sati
EH, DA...

Nuklearna energija je prespora i preskupa da bi spasila klimu

Sredinom 2019. godine nove vjetroturbine i solarni generatori uspješno su konkurirali čak i postojećim nukearnim elektranama po pitanju troškova

Nije rješenje...
Nije rješenje... (Arhiva)
Više o

klimatske promjene

,

nuklearna energija

Nuklearna energija gubi prednost pred obnovljivim izvorima energije kako u pogledu troškova, tako i po pitanju kapaciteta, jer se njeni reaktori smatraju sporijim i sve manje ekonomičnim rješenjem smanjenja emisija ugljika (CO2), navodi se u izvješću industrije.

Sredinom 2019. godine nove vjetroturbine i solarni generatori uspješno su konkurirali čak i postojećim nukearnim elektranama po pitanju troškova, a u isto vrijeme su ostvarili brži rast proizvodnih kapaciteta nego bilo koji drugi izvor električne energije, pokazalo je godišnje izvješće 'Status svjetske nuklearne industrije' (WNISR).

„Stabiliziranje klime je potrebno odmah, a nuklearna energija je spora. Ne zadovoljava nikakve tehničke ili operativne potrebe koje konkurenti s niskim emisijam ugljika ne mogu zadovoljiti bolje, jeftinije i brže", rekao je glavni autor izvješća Mycle Schneider.

Izvješće procjenjuje da je od 2009. godine prosječno vrijeme izgradnje reaktora u svijet bilo nešto manje od 10 godina, što je znatno više od procjene između pet i 8,5 godina koju je dalo industrijsko tijelo Svjetske nuklearne asocijacije (WNA).

Dodatno vrijeme koje nuklearne elektrane trebaju za izgradnju ima velike posljedice za klimatske ciljeve, jer postojeće elektrane na fosilna goriva i dalje emitiraju C02 čekajući zamjenu.

„Kako bi zaštitili klimu moramo smanjiti što više emisija ugljika uz najmanje troškova i u najkraćem vremenu", rekao je Schneider.

Nuklearna energija je također mnogo skuplja, stoji u izvješću WNISR-a.

Trošak proizvodnje solarne energije kreće se od 36 do 44 dolara po megavat satu (MWh), dok kopnene vjetroturbine stvaraju trošak od 29 do 56 dolara po MWh. Nuklearna energija košta između 112 i 189 dolara.

U proteklom desetljeću, WNISR procjenjuje izjednačene troškove, koji uspoređuju ukupni životni trošak izgradnje te pokretanja postrojenja sa životnim učinkom, koji su za solarnu energiju smanjeni za 88 posto, a za vjetrenu za 69 posto. Što se tiče nuklearne energije, porasli su za 23 posto.

Kapitalni tokovi odražavaju taj trend. Kina je u 2018. uložila 91 milijardu dolara u obnovljive izvore energije, a samo 6,5 milijardi u nuklearnu energiju.

U SAD-u se očekuje da će kapaciteti obnovljivih izvora porasti za 45 GW u sljedeće tri godine, dok će se nuklearni i ugljični smanjiti na neto 24 GW.

Kina, koja i dalje gradi najviše nuklearnih elektrana na svijetu, u posljednjem je desetljeću izgradila gotovo 40 reaktora u svojoj mreži, no nuklearna snaga je ipak bila za trećinu manja od one koju proizvodi vjetar.

Iako je u tijeku izgradnja nekoliko novih nuklearnih elektrana, u Kini od 2016. godine nije započet nijedan novi projekt.

Globalni operativni kapacitet nuklearne energije povećao se u prošloj godini za 3,4 posto, na 370 GW, što je novi povijesni maksimum, no s brzim porastom kapaciteta obnovljivih izvora, udio nuklearne energije u ukupnoj svjetskoj proizvodnji električne energije ostao je tek nešto iznad 10 posto.

U desetljeću do 2030. godine trebalo bi biti izgrađeno 188 novih reaktora kako bi se održao status quo, što je više od tri puta od one stope postignute u proteklom desetljeću, procjenjuje WNISR.

U svibnju je Međunarodna agencija za energetiku upozorila da će nagli pad nuklearnih kapaciteta ugroziti klimatske ciljeve, budući da bi napredna gospodarstva mogla izgubiti 25 posto nuklearnih kapaciteta do 2025. godine.

25.09.2019. 13:31:00
Novi komentar
nužno
nužno