Kada njemački parlament Bundestag u novoj godini počne s radom, jedna od prvih tema kojima će se zastupnici pozabaviti biti će rasvjetljavanje detalje u vezi afere oko špijunskih aktivnosti američke Nacionalne agencije za sigurnost (NSA). Na tome inzistira mala opozicija koju čine Ljevica i Zeleni. Oni traže da u istragu bude uključen i svjedok Edward Snowden.

Prizma i Tempora

Ovaj bivši zaposlenik američke tajne službe NSA je u svibnju 2013. godine prebjegao u Hongkong. Sa sobom je ponio i gomilu tajnih spisa - od 30.000 stranica dokumenata - koje je predao novinarima Glennu Greenwaldu i Ewanu MacAskillu te američkoj redateljici dokumentarnih filmova Lauri Poitras. Potom su britanski dnevni list "Guardian" i "Washington Post" u lipnju počeli s objavljivanjem tih dokumenata koji su im stavljeni na raspolaganje. Time su u javnost počele dolaziti konkretne informacije o akciji NSA i britanske tajne službe GHCQ, koje su prisluškivale telefonske razgovore milijardi građana u Americi i u inostranstvu.

Obama u Berlinu

Uskoro je postalo poznato da na udaru nisu bili samo meta-podaci, dakle informacije o tome tko je kada koga zvao i koliko je dugo trajao razgovor, već i sadržaji razgovora i odaslanih e-mailova, te adresari i aktivnosti internet korisnika. Te podatke Amerikanci i Britanci sakupljali su tako što su se priključivali na telekomunikacijske internet čvorove i optičke kablove putem kojih internetska komunikacija teče. Program "Prizma" koji NSA koristi od 2007. godine omogućuje i priključivanje na servere Facebooka, Googlea, Microsofta i Applea. Programom XPS omogućen je pristup meta-podacima i elektronskoj pošti. A britanska tajna služba je od 2010. godine za potrebe špijuniranja počela s korištenjem programa "Tempora".

Nakon otkrivanja afere službeni Berlin je najprije reagirao suzdržano. Savezna vlada je isticala da u borbi protiv terorizma od NSA dobija na raspolaganje informacije, koje pomažu u sprječavanju terorističkih napada u Njemačkoj.

Kada je 19. lipnja američki predsjednik Barack Obama posjetio Berlin, teme NSA i špijuniranje su zbog velikog pritiska javnosti bile vrlo važne. Na zajedničkoj konferenciji za novinare, kancelarka Merkel je izjavila kako je sa svojim gostom razgovarala o "mogućnostima i opasnostima" prikupljanja podataka , te da je zahtijevala poštivanje načela pravog omjera prilikom prisluškivanja: šteta od povrede osobnih prava građana prilikom prikupljanja njihovih podataka mora biti u razmjeru s koristi u borbi protiv terorizma.

Angela Merkel je tom prilikom još i dodala: "Internet je za sve nas još neistražen teren, on našim neprijateljima omogućava da naš način života dovedu u opasnost." Obama je kancelarki dao jamstva, da ubuduće bez sudskog odobrenja telefonski razgovori neće biti prisluškivani, te da elektronska prepiska neće biti čitana.

Ministar unutrašnjih poslova i osnovno pravo

Njemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Friedrich, između ostaloga zadužen i za zaštitu podataka, tijekom srpnja je posjetio Washington te tamo sa američkim kolegama razgovarao o novonastalom problemu. Po povratku je potvrdio da su programom Prizma "provjeravani" sadržaji telefonskih razgovora i telefonske prepiske. Pritom se navodno ciljano tragalo za sadržajima koji se tiču terorista. "Plemenit cilj spašavanja ljudskih života u Njemačkoj" opravdava zajednički rad njemačkih i američkih tajnih službi, kako bi napadi bili spriječeni, izjavio je Friedrich.

Međutim, Friedrich nije odstupao od svoje linije. Na izvanrednoj sjednici novoizabranog Bundestaga u studenom on je govorio o "navodnoj akciji sa špijuniranjem" te o Snowdenovim "navodnim dokumentima", pritom naglašavajući važnost uske suradnje Njemačke i Sjedinjenih Država.A nakon zasjedanja parlamentarnog kontrolnog odbora u Berlinu,

Friedrich je govorio o "posebnom temeljnom pravu na sigurnost", što je u Njemačkoj izazvalo oštre i bijesne reakcije kod opozicije i javnosti. Stručnjak za unutrašnja pitanja socijaldemokratske stranke, Thomas Oppermann, koji je istovremeno bio i šef Parlamentarnog kontrolnog odbora, predbacio je Friedrichu da se iz SAD-a vratio praznih ruku, a kritike na račun ministra imali su i tadašnji koalicioni partneri - liberali iz stranke FDP.

Kancelarkin mobilni telefon

Skandal je u međuvremenu zadobio nove dimenzije. Krajem listopada saznalo se da je na listi za prisluškivanje NSA bio i mobilni telefon njemačke kancelarke Angele Merkel. Prema pisanju magazina "Spiegel" njen mobilni je prisluškivan od 2002. godine i to najvjerojatnije direktno iz američke ambasade u Berlinu. Na krovu ambasade, smještene u srcu glavnog grada Njemačke, bili su postavljeni uređaji, pomoću kojih je prisluškivan kancelarkin telefon, ali i telefoni drugih njemačkih političara, novinara i privrednih predstavnika. Merkel je reagirala ljutito: "Prisluškivanje prijatelja, to je nedopustivo", kazala je i pozvala Obamu tražeći objašnjenje. On joj je zajamčio da o svemu tome ništa nije znao, jer bi inače odmah zaustavio čitavu akciju. Također je obećao da kancelarka "sada i ubuduće" više neće biti prisluškivana.

Ströbeleov put u Moskvu

Vijest o prisluškivanju kancelarkinog mobilnog telefona ponovo je temu NSA izdigla u prvi plan, a samim tim se u središtu pažnje ponovo našao i Edward Snowden. Nakon što je četiri tjedna boravio u tranzitnoj zoni moskovske zračne luke, on je u Rusiji ipak dobio jednogodišnji azil. Time su i on i NSA afera do daljnjeg ponovo nestali sa scene. Krajem listopada iz zaborava ga je izvukao zastupnik Zelenih, Hans-Christian Ströbele.

Zastupnik Zelenih u Bundestagu je u Moskvu otputovao 31. listopada u pratnji dvojice novinara, kako bi tamo susreo Snowdena. On je bio prvi političar koji je bio spreman da se nađe sa tim mladim čovjekom, kojeg građani uglavnom vrlo cijene, dok je od strane vlade bio potpuno izopćen. Sreli su se na tajnom mjestu, a Ströbelea je zanimalo kakvi su njegovi dani u ruskom egzilu, te kakvi su mu planovi za budućnost.

Pitao ga je i bi li bio spreman pojaviti se kao svjedok u Berlinu pred parlamentarnim odborom za istragu afere NSA. Snowden je kazao da je u načelu spreman, ali je istovremeno ukazao i na vrlo kompliciranu pravnu situaciju u kojoj se nalazi, pritom jasno naglasivši svoju zainteresiranost za dobivanje azila ili dozvole boravka u Njemačkoj.

Istražni odbor u Bundestagu

Demokršćani i socijaldemokrati, koji su u to vrijeme vodili pregovore o formiranju velike koalicije, odbacili su Ströbeleov prijedlog, objasnivši da Njemačka ne može primiti Snowdena, jer su SAD podnijele zahtjev za njegovim izručenjem a dvije zemlje imaju potpisan međusobni ugovor o izručivanju.

Ni želja oporbe za formiranjem jednog parlamentarnog odbora za istragu afere nije naišla na oduševljenje novih koalicionih partnera. Jer potpuno je nerealno očekivati da će se svjedoci iz SAD, Velike Britanije ili predstavnici ambasada iz kojih se u Njemačkoj vršilo špijuniranje - pojaviti pred odborom. Međutim, poslanici bi svejedno mogli istražiti, što su o svemu tome znale savezna vlada i njemačka tajna služba.

No za stranke na vlasti, CDU/CSU te SPD to je vrlo osjetljiva tema, budući da bi se kao svjedoci po svoj prilici morali pojaviti i vrlo visoko pozicionirani političari tih stranaka, između ostalih i novi ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier. Parlamentarni istražni odbor će međutim ipak biti oformljen, jer vlada ne želi biti optuživana kako zbog svoje nadmoći opoziciji uskraćuje njena parlamentarna prava.