Šefovi najvećih europskih novinskih agencija obrušili su se na Facebook i Google zbog "krađe vijesti" u do sada najstrože sročenoj izjavi u kojoj pozivaju zastupnike u Europskom parlamentu da odlučno nastave raditi na kontroverznoj direktivi o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu.

"Besramna pljačka sadržaja informativnih medija i njihovih prihoda od oglašavanja, iza koje stoje internetski divovi, prijetnja je i potrošačima i demokraciji", stoji u izjavi koju je potpisalo 18 novinskih agencija.

Prema prijedlogu direktive Europske komisije o autorskim pravima, internetske platforme trebale bi provjeravati a možda čak i plaćati za sadržaj vijesti koje stavljaju na svoje internetske stranice.

Prijedloga direktive, koja bi po tvrdnjama EU-a Uniju trebao uvesti u 21. stoljeće i osigurati da autori glazbe, filmova i vijesti budu pravedno plaćeni za svoj rad, pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa u kojem snage odmjeravaju na jednoj strani medijske kuće i Paul McCartney, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.

S jedne strane su umjetnici i tradicionalni mediji, autori sadržaja koji očajno trebaju prihode u vrijeme kada se gotovo sve na internetu može vidjeti besplatno, a s druge strane je niz kritičara, među kojima organizacija Copyright for Creativity (C4C) i Silicijska dolina, koji tvrde da će te izmjene dovesti do toga da će platforme provoditi sveopću cenzuru i da će to možda označiti kraj memova, internetskih šala koje se oslanjanju na kratke video snimke ili fotografije, dok za predloženi "porez na linkove" tvrde da će ugušiti razmjenu mišljenja na internetu.

Među agencijama koje su potpisale izjavu protiv Googla, Applea, Facebooka i Amazona su AFP, dpa, britanska Novinska agencija (PA) i turska Anadolija.

"Kako pada prodaja novina, jedina nada je uvođenje internetskog prihoda. No, veliki internetski igrači jednostavno besplatno uberu plodove rada izdavača i agencijskih novinara, a rezultat je siromašenje cijele industrije", upozorili su šefovi agencija i osudili Facebook i Google da svoje protivljenje grade na "potpunoj laži" - navodnoj prijetnjii slobodnom pristupu internetu.

"Mi samo tražimo da oni koji kradu vijesti pošteno plate", poručili su.

Tehnološka industrija dobila je prvu rundu bitke u srpnju kada su zastupnici Europskog parlamenta odbacili prvi nacrt prijedloga zakona poslavši ga na doradu, a drugo glasanje o tom pitanju je zakazano za 12. rujna na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Sami zastupnici su također stubokom podijeljenji. Desni centar i socijalisti su odlučno stali na stranu tradicionalnih medija i umjetnika, koji tehnološke gigante uspoređuju s industrijom oružja, dok su primjerice njemački Zeleni na suprotnoj strani i opetovano upozoravaju na "niske udarce" medijskih tvrtki i umjetnika.

Borba se vodi oko dva elementa prijedloga zakona.

Prvi je članak 13 po kojem bi platforme kao što je Googleov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora.

Drugi je članak 11 koji bi uveo tzv. "susjedna prava" (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. "porez na linkove", po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući čak i kratke isječke članaka.