Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014.-2018. službeno je ušao u svoju posljednju godinu. Pravo je vrijeme stoga za rekapitulaciju svega dosad učinjenoga i eventualnu doradu planova za što uspješniji završetak programa. Kako i na što smo dosad trošili novac, koje pouke iz toga izvući te što nas čeka u zadnjoj godini programa, pročitajte u nastavku.

Ako brojke ne lažu, a obično su, dapače, neumoljive u svojoj istinitosti i preciznosti, provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vina do sada nije polučila očekivane rezultate. Jer kako drugačije okarakterizirati činjenicu da je od 57,3 milijuna EUR, koliko je u sklopu Programa bilo dostupno za povećanje konkurentnosti sektora, do kraja 2017. godine vinarima i vinogradarima isplaćeno svega 9,87 milijuna EUR, odnosno 17,23% dostupnih sredstava? Ili činjenicu da je dio novca iz prvih godina programa bespovratno izgubljen? Što je pošlo po zlu?

Istarska županija prednjači u prijavama, Požeško-slavonska u isplatama

Kada bismo vam, poput nekih predstavnika vlasti, pokušali zamazati oči milijunima, zadržali bismo se isključivo na isplaćenom novcu, bez spomena ukupne dostupne alokacije. Tada stvari ne bi izgledale tako loše, već otprilike ovako: Na dosad raspisana 22 natječaja iz Vinske omotnice prijavilo se 276 potencijalnih korisnika. Najveći relativni udio u tom broju imali su istarski vinari (59) te vinari iz pet slavonskih županija (90) koji su prijavili 54% projekata. Najpopularnija je mjera bila „Investicije u vinarije i marketing vina" na koju se prijavilo 170 korisnika, 63 vinara apliciralo je na mjeru „Promidžba vina na tržištima trećih zemalja", a 43 na mjeru „Restrukturiranje i konverzija vinograda".

Za investicije u vinarije isplaćeno je i najviše sredstava, oko 6,5 milijuna EUR. Za restrukturiranje vinograda isplaćeno je 2,5 milijuna EUR, a za promidžbu na tržištima trećih zemalja, mahom iz okruženja - Srbije, BiH i Crne Gore (ali i Singapura i Australije, čast iznimkama), 0,7 milijuna EUR. Iako su istarski vinari prednjačili u broju prijava, najuspješniji su u povlačenju sredstava bili korisnici iz Požeško-slavonske županije kojima je isplaćeno preko 5,5 milijuna EUR potpora, odnosno 55% dosad isplaćenih sredstava.

Gdje je problem?

A sada slijedi druga strana medalje: 276 prijava je relativno slab odaziv za državu s preko 45.000 proizvođača vina. Prosječan broj prijavitelja po natječaju bio je od 29 na natječajima za investicije u vinarije do 5 na natječajima za promidžbu vina na tržištima trećih zemalja. Iskorištenost sredstava je, usudili bismo se reći, porazna. U mjeri „Investicije u vinarije i marketing vina" korisnicima je isplaćeno 29% sredstava, a u mjeri „Restrukturiranje i konverzija vinograda" svega 9%. To ne znači da će na ovogodišnjem natječajima biti dostupan sav preostali novac, primjerice, 91% sredstava za konverziju vinograda. Ne, dio je projekata iz prošlih godina još u provedbi i čeka isplatu, a dio novca koji vinari nisu povukli kroz prošle natječaje je, nažalost, nepovratno izgubljen.

Niskoj iskorištenosti sredstava doprinijela su i natječajna pravila koja su, primjerice, iznos predujma ograničila na 20% iznosa potpore, a potom omogućila potraživanje ostatka potpore tek po okončanju cjelokupne investicije. Bez isplata u ratama provedba projekta pokazala se za dio korisnika kao financijski iscrpljujuće iskustvo. Također, iznos i intenzitet potpore korisnicima su nerijetko umanjivani zbog nižih referentnih cijena kojima raspolaže Agencija za plaćanja. Tako su za investicije u vinarije nekim korisnicima ponuđeni znatno manji intenziteti potpore od onih zatraženih pa su isti od investicija nerijetko odustajali.

Nova rješenja za završetak Programa

Svim poteškoćama usprkos, a kako ovo programsko razdoblje ne bi bio okončano u sivom tonu, nadležne su institucije pokazale određenu razinu responzivnosti za potrebe korisnika i izvršile izmjene pravilnika svih mjera. Jedna od važnijih izmjena svakako je povećanje iznosa predujma do 80% vrijednosti odobrene potpore. Uz to, u Program je uvrštena i nova mjera „Informiranje u državama članicama". Kroz nju će organizacije ili udruženja proizvođača vina moći u 50%-tnom iznosu od max. 50.000 EUR sufinancirati sudjelovanje na sajmovima i izložbama te u informativnim kampanjama i oglašavanju u medijima u pogledu sustava zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla te odgovorne konzumacije vina.

Natječaji "Promidžba na tržištima trećih zemalja" te "Restrukturiranje i konverzija vinograda" predviđeni su u prvoj polovici godine, dok natječaj "Investicije vinarije i marketing vina" čeka odobrenje Europske komisije i planiran je za objavu nešto kasnije, najvjerojatnije tijekom ljeta ili jeseni.

Više o svim natječajima možete pronaći na našoj stranici.