Iako ne zvuče revolucionarno, spoznaje njemačkih znanstvenika nagovještavaju daleko veću energetsku učinkovitost i prirodnije osvjetljavanje prostora. Wolfgang Schnick i nije neki veliki poznavatelj rasvjetnog sustava. Do 2001. godine žarulje ga nisu preterano zanimale. Ali s vremenom je ovaj kemičar počeo obraćati pozornost na kvalitetu svjetla sijalica, koje je zajedno sa suprugom obično kupovao.

„Odlazak u kupvinju sa suprugom je poseban doživljavaj. Jer to podrazumijeva i akciju poput izlaska vani sa suprugom u novoj haljini kako bi se ustanovilo je li ona plave ili zapravo crne boje, priča Schnick.

Gotovo svaki potrošač je barem jednom iskusio neugodnost, zbog koje bi svoje „prepoznavanje boja" doveo u pitanje.

I zaista, nešto što u nekoj prodavaonici djeluje crno, na dnevnoj svjetlost može biti tamno plavo.

Zato je profesor Schnick odlučio okupiti nekoliko znanstvenika sa sveučilišta Ludwig-Maximilians-Universität u Münchenu i potražiti rješenje koje će potrošačima olakšati život.

Ispravno miješanje boja

Nije im trebalo previše vremena, kako bi ustvrdili da je luminofor (kemijsko spajanje) koji omogućuje postupak luminiscencije i osvjetljavanje prostora nedovoljno učinkovit. Zato su krenuli u potragu a istraživanja provedena do sada nagovještavaju rješavanje problema. Materijal koji omogućuje rad LED (svijetlećih dioda) u žaruljama je moguće pospješiti u toj mjeri, da bi na tržištu uređaja za rasvjetu moglo doći do revolucionarnih promjena.

Otkako su obične žarulje (na zahtev Europske unije) 2012. godine povučene s tržišta, LED žarulje su postale jedina alternativa. Štedljive su i učinkovitije od onih kojima je potrebno „zagrijavanje" da bi „obasjale" prostor. I što je najvažnije nisu toksične. Problemi koji su mnogi potrošači u EU iskusili, ne odgovaraju navedenim karakteristikama. Pri tome svjetlost koju većina LED žarulja proizvodi nije dovoljno učinkovita. Neki ju čak nazivaju jednoličnom i umjetnom.

Znanstvenici kažu kako je problem u tehničkoj činjenici da LED sijalice mogu proizvesti samo jednu boju, dok je dnevna svjetlost mješavina više njih. Zbog toga i djelujemo neprirodno kada se pogledamo u ogledalo u kupatilu, u kojem prostor osvetljava LED žarulja.

Njemački kemičari tvrde kako su pronašli rješenje koje se ogleda u novom „šarenom" luminoforu, supstanci koja u kombinaciji s plavom LED žaruljom daje prirodniju svjetlost. Zapravo je riječ o istom principu, koji fotografi primjenjuju kada žele specifične nijanse svjetla, korištenjem krep papira ili papira u nekoj boji.

Prije nekoliko godina Schnick i njegove kolege su u suradnji s kompanijom Philips počeli laboratorijska istraživanja, kako bi došli do nove, efikasnije vrste luminofora. Onog trenutka kada im je to pošlo za rukom, proizvedeno je nekoliko modela, koji su se ubrzo našli i na tržištu. Međutim, poboljšanje nije bilo dovoljno, kaže profesor Schnick. „Otkriće je bilo uspješno, ali su nam vodeći ljudi u industriji proizvoda za rasvjetu rekli da to još nije dovoljno dobro." Tako su Schnick i kolege nastavili istraživati.

Poput sunčeve svjetlosti

Istraživanje je moralo biti nastavljeno, sve dok rezultat nije bio zadovoljavajući za sve. Znanstvenici su sebi dali težak zadatak. Novo kemijsko spajanje mora biti tako učinkovito, da svjetlo nastalo paljenjem nove LED žarulje djeluje „poput prirodnog".

Uslijedila su nova testiranja i mjerenja. Nakon više prilagođavanja nove vrste luminofora, tzv. indeks reprodukcije boja (CRI) potvrdio je senzacionalno otkriće. „Indeks reprodukcije mora biti što je moguće veći. Što je bliži koeficijentu 100, to je svjetlost prirodnija. Dosadašnje LED žarulje su obično ostvarivale maksimum od 80. Nove koje ovo otkriće omogućuje, prelaze koeficijent 90."

Profesor Schnick otkriva i da je problem, na koji su njihova istraživanja ukazala, bila količina crvene svjetlosti, koje je za ljudsko oko bilo previše. S novim LED sijalicama to više neće biti slučaj. A svjetlost koju budu proizvodile, ne samo da će djelovati prirodnije, nego će biti i energetski učinkovitija. Njemački znanstvenici kažu za 10 do 14 posto.