Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pozvala je države Europe i sjeverne Afrike da porade na sprječavanju da bolest žitne hrđe ne preraste u epidemiju koja bi desetkovala proizvodnju hrane. 

Prošle su godine tom bolešću bile pogođene tisuće hektara polja pšenice na Siciliji, što je jedno od najvećih izbijanja žitne hrđe u više od 50 godina, otkrivaju znanstvenici.

"Nismo vidjeli tako nešto u pet ili šest desetljeća", rekao je za Thomson Reuters Foundation stručnjak iz Međunarodnog centra za kukuruz i pšenicu (CIMMYT) David Hodson. 

Analiza CIMMYT-a i sveučilišta u danskom Aarhusu, objavljena u četvrtak u časopisu Nature, pokazala je da je epidemiju izazvala nova vrsta žitne hrđe, gljivične infekcije koja u nekoliko tjedana može uništiti cijele usjeve ako se ne spriječi na vrijeme. 

"Vrlo je agresivna", upozorava Biagio Randazzo, agronom koji je prvi primjetio tu bolest, dodajući kako su na Siciliji pogođene različite vrste durum pšenice koje se koriste za proizvodnju tjestenine, kao i neke druge vrste pšenice te zob. 

Spore žitne hrđe prenose se vjetrom, a 2017. bi te gljive mogle pogoditi usjeve u obližnjim državama poput Grčke, Albanije, Libije i Tunisa, tvrde stručnjaci, no ističu i da nije sigurno hoće li se zaraza proširiti jer je moguće da ti organizmi nisu preživjeli niske zimske temperature. 

Patolog za biljke iz FAO-a Fazil Dusunceli ističe kako ta bolest posebno prijeti malim poljoprivrednicima u sjevernoj Africi čija je proizvodnja najveća u regiji. 

Stručnjaci naglašavaju kako je za sprječavanje epidemije ključna rana primjena fungicida, no malim poljoprivrednicima često nedostaje novac ili znanje za njihovu djelotvornu upotrebu, tvrdi Dusunceli. 

Dodatni rizik predstavlja i nedavna pojava dvije nove vrste žute hrđe pšenice u nekim dijelovima Europe, Afrike i Azije, iako njihova opasnost još nije utvrđena. 

"Važnije je nego ikad da stručnjaci iz međunarodnih institucija i države koje proizvode pšenicu zajedno rade na zaustavljanju ovih bolesti", priopćio je Dusunceli. 

U zemljama u razvoju više od milijardu ljudi ovisi o pšenici kao prehrambenom i financijskom izvoru, tvrdi FAO.