Norveška Vlada je u siječnju pokrenula postupak otvaranja područja u proširenom kontinentalnom pojasu za istraživanje i proizvodnju minerala.

Prve dozvole Oslo želi izdati već u 2023. godini.

"Minerali i metali za 'zeleni pomak' trebali bi se nabavljati smanjenom potrošnjom i boljom reciklažom na kopnu, a ne vađenjem iz morskih dubina gdje bezobzirno rudarstvo može prirodi nanijeti nepopravljivu štetu", poručili su ekološki aktivisti.

Pozvali su Norvešku i da se u Međunarodnoj agenciji za morsko dno (ISA), tijelu Ujedinjenih naroda sa sjedištem na Jamajci, izjasni protiv vađenja rudarenja minerala u međunarodnim vodama.

Za vađenje minerala na vlastitom teritoriju, u proširenom kontinentalnom pojasu, Norveška prema međunarodnom pravu ne treba dozvolu ISA-e, objašnjava Reuters.

Norveška je proteklih godina sponzorirala brojne ekspedicije mapiranja oceanskog dna duž dijela Srednjoatlantskog grebena na Arktiku, od Jan Mayena do arhipelaga Svalbard.

Otkrivena nalazišta uključuju metale i minerale važne za tehnologiju proizvodnje baterija, vjetroagregate i mobilne telefone, priopćila je Norveška uprava za naftu zadužena za mapiranje.

Norveško ministarstvo nafte i energetike pokrenulo je u siječnju javnu raspravu o predloženom programu procjene utjecaja rudarenja na duboko more, što je prvi korak u procesu otvaranja podmorja za takve aktivnosti.

Ekolozi smatraju da je prerano za provođenje takvih programa.

"O dubokom moru znamo manje nego o Mjesečevoj površini", rekla je Silje Ask Lundberg iz najstarije norveške organizacije za zaštitu okoliša Naturvernforbund.

"Rudarenje na morskom dnu može uništiti vrste i staništa važna za more i za cijeli planet", naglasila je.

Profesor studijskog programa za duboko more na Norveškom sveučilištu za znanost i tehnologiju Steinar Loeve Ellefmo drži da studija nije preuranjena. "Mislim da ne može biti prerano da prikupimo podatke kako bismo mogli učiti", rekao je.