"Emmanuelle Charpentier i Jennifer A. Doudna unaprijedile su jedno od najoštrijih alata u genskoj tehnologiji - molekularne škare CRISPR / Cas9", stoji u priopćenju švedske Kraljevske akademije znanosti.

"Ova je tehnologija imala revolucionaran utjecaj na znanost te je pridonijela razvoju novih terapija u borbi protiv raka te bi mogla ostvariti san znanstvenika o izlječenju nasljednih bolesti", kaže se u objašnjenju.

"Sposobnost rezanja DNK uz pomoć ove tehnologije unijela je revoluciju u znanost", rekla je novinarima Pernilla Wittung Stafshede, članica Akademije.

Riječ je o moćnome molekularnom alatu koji u svojoj osnovi može popraviti veliku većinu mutacija koje dovode do genetskih poremećaja kod čovjeka. Koristi se u ispravljanju genetskih mutacija i u liječenju rijetkih bolesti.

Francuskinja Charpentier (51) i Amerikanka Doudna (56) još su dvije žene koje su osvojile Nobelovu nagradu za kemiju, pridruživši se tako Marie Curie, koja ju je dobila 1911. Sada ih je ukupno sedam.