Amerikanci Eric Betzig i William Moerner te Nijemac Stefan Hell upotrebom fluorescencije podignuli su mikroskope na novu razinu, premostivši prepreku koju je za optički mikroskop predstavljala sićušnost molekula.

Znanstvenici zato sada mogu u realnome vremenu proučavati stvaranje sinapsa među moždanim stanicama.

Nobelovu su nagradu dobili za svoj rad na razvoju fluorescentne mikroskopije visoke razlučivosti, objavila je u srijedu Švedska kraljevska akademija znanosti.

"Njihov pionirski rad odveo je optičku mikroskopiju u nanodimenzije", priopćila je akademija objavljujući ovogodišnje laureate nagrade za kemiju.

Davne 1873. znanstvenici su mislili da postoji ograničenje onoga što se može vidjeti jer je tada Ernst Abbe ustanovio da rezolucija optičkog mikroskopa ne može biti bolja od 0,2 mikrometra, što je petstotinjak puta manje od promjera ljudske vlasi.

No trojica ovogodišnjih Nobelovaca preskočila su tu prepreku skeniranjem fluorescentnih molekula i stvaranjem preciznije slike.

Oni su osmilili "nanoskopiju" kojom se znanstvenici sada uvelike služe za pogled u molekularni ustroj stanice.

Moderni mikroskopi mogu pratiti pojedinačnu bjelančevinu radi boljeg razumijevanja bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove, a mogu pratiti i dijeljenje oplođenog jajašca i nastanak embrija.