Njemački mediji su zabilježili imenovanje hrvatske ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe uglavnom prenošenjem agencijskih vijesti. No dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svom današnjem izdanju donosi autorski članak pod naslovom „Teška dužnost".

U tekstu se navodi kraća biografija hrvatske ministrice ali je glavni naglasak na činjenici da ona, kako piše autor, preuzima dužnost „usred duboke krize vjerodostojnosti te institucije". Pri tome autor misli na vraćanje prava glasa Rusiji, koje joj je oduzeto nakon aneksije Krima 2014. godine. „Ubuduće predstavnici jednog režima, koji je napao više država članica Vijeća Europe i drži zaposjednutim dijelove njihovog teritorija, smiju ponovo suodlučivati u jednoj organizaciji koja se obvezala demokraciji i ljudskim pravima, kao da se ništa nije dogodilo", navodi se u članku u FAZ-u.  

No autor smatra da će Mariji Pejčinović Burić u prevladavanju takvih situacija pomoći njezino iskustvo u rukovođenju i rješavanju suprotstavljenih  interesa međunarodne politike. „Hrvatski mediji su slavili kao veliki uspjeh da se 23 godine nakon prijama Hrvatske u Vijeće Europe sada na njegovom čelu nalazi jedna Hrvatica. No to ne mijenja ništa što se tiče narušene vjerodostojnosti Vijeća Europe. Marija Pejčinović Burić preuzima tešku dužnost", zaključuje autor. 

Dobre veze s Rusijom

I list Tageszeitung (TAZ) piše o imenovanju Marije Pejčinović Burić na čelo Vijeća Europe. „Pomalo iznenađujuće je bilo to da je dosadašnja hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić u srijedu izabrana za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe", piše Tageszeitung. „Ipak političke koordinate za 56-godišnju diplomatkinju su bile povoljne. Jer prije svih je Njemačka utrla put za Hrvaticu nakon što je uspjela ponovo integrirati Rusiju u Vijeće Europe. Ona očito odgovara traženom profilu nakon ove sporne odluke", ocjenjuje TAZ.

„Marija Pejčinović Burić, koja djeluje mirno i suzdržano, slovi kao osoba od povjerenja premijera Plenkovića i spada u umjereno krilo vladajuće nacionalističke Hrvatske demokratske zajednice. Od lipnja 2017. godine je ministrica vanjskih poslova i zamjenica premijera. Hrvatska je posljednjih godina pod njenim vodstvom ostvarila brojne kontakte s Rusijom i desničarskim vladama u Mađarskoj i Poljskoj, ali istodobno nije dozvolila prekidanje veza sa zapadnim državama", piše Tageszeitung.

„Bosna na rubu ponora"

TAZ i u članku „Bosna na rubu ponora" spominje Vijeće Europe, pa piše: "Kada je proteklog ponedjeljka stigla vijest da BiH nije bila u stanju poslati delegaciju u Vijeće Europe ponovo je bačeno svjetlo na državu koja tako ne može funkcionirati."

„Nitko iz vladajućih stranaka nema interesa diskutirati o problemima i budućnosti društva, optužuje zastupnica i zamjenica predsjednika Naše stranke Sabina Ćudić: 'Vjerojatno ne postoji parlament na svijetu koji se sastaje samo svaka četiri tjedna i onda ništa ne odluči.' Obični ljudi i vozači taksija u Sarajevu to izražavaju još drastičnije: „Nacionalistički kriminalci vladaju nama u ovoj zemlji."

Ova procjena reflektira potpuno realistično luđačku košulju u kojoj se zemlja nalazi. Mirovnim ugovorom iz Daytona1995. godine donesen je Ustav, koji je zemlju podijelio u nacionalističke zone utjecaja, što je dovelo do fragmentacije zemlje i izašalo u susret srpskim i hrvatskim nacionalistima. Njihov ratni cilj je bio uništiti multinacionalno, multireligiozno bosansko društvo", piše Tageszeitung.

Djetinjstvo u ratu

„U Republici Srpskoj se sada vlada diktatorski, oporba je isključena. Ruski savjetnici rade na izgradnji novih „policijskih trupa", jaki čovjek srpskih nacionalista Milorad Dodik od svog polja vladavine malo pomalo stvara nezavisnu tvorevinu. On čvrsto slijedi cilj da Republiku Srpsku, nastalu etničkim čišćenjem, spoji sa Srbijom", piše TAZ.

„Na hrvatskoj strani BiH njen jaki čovjek Dragan Čović pokušava uz pomoć Zagreba hrvatske dijelove pretvoriti u samostalnu tvorevinu koju želi pripojiti Hrvatskoj. Samo u bošnjačkim područjima s velikim gradovima Sarajevom, Tuzlom i Zenicom još uvijek postoji multikulturalnost, sloboda medija i politički pluralizam", piše novinar Erich Ratfelder za Tageszeitung.