Hoće li Njemačka do 2030. godine ispuniti svoje ciljeve glede zaštite klime. Hoće li ispuniti svoj udio u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama? Ciljevi za 2020. godinu nisu ostvareni, to je jasno. Da se taj debakl ne bi ponovio, Savezna njemačka vlada namjerava  u petak (20.9.) predstaviti Prijedlog zakona o zaštiti klime. Kancelarka Angela Merkel (CDU) i njen vicekancelar Olaf Scholz (SPD) se slažu u jednom: ovaj projekt mora biti nešto veliko.

„Sjediti prekriženih ruku nije alternativa", rekla je Merkel nedavno u Bundestagu. Iako će zaštita klime koštati mnogo, ignoriranje problema koštalo bi još više, dodala je. Ministar financija Scholz toj temi daje i gospodarsku dimenziju. Njemačka, naime, mora postati tehnološki pionir u zaštiti klime. Uz prave mjere, Njemačka bi mogla ostati  visokotehnološka zemlja, ali i sačuvati kvalitetna radna mjesta i kao i do sada ostvarivati izvozne uspjehe.

„Mi to možemo, jer imamo  mogućnosti, ali i inženjere", rekao je Scholz nakon sastanka odbora njegovih socijaldemokrata ovog ponedjeljka (16.9). Vršiteljica dužnosti predsjednika SPD-a Malu Dreyer je dodala: „Ako odredimo pravi smjer, zaštita klime u srednjoročnom razdoblju može biti bolja investicija od bilo kojeg programa za gospodarski poticaj."

Kome sve to ide u korist?

Međutim, kancelarka i njen zamjenik imaju sasvim osobne razloge za tako predan angažman u borbi protiv klimatskih promjena. Politička karijera Angele Merkel privodi se kraju. Kako će je upamtiti? Kao kancelarku koja nije uspjela ostvariti ciljeve koje je Njemačka sama sebi postavila? Ili će ući u povijest kao borac za klimu?

Olaf Scholz želi postati predsjednik SPD-a i održati svoju stranku u vladi s Unijom CDU/CSU. To neće biti lako jer je članstvo SPD u velikoj mjeri protiv nastavka koalicije. Scholz je opstanak u koaliciji vezao uz klimatski paket, jer očekuje da će time sakupiti bodove u SPD-u i osvojiti vrh stranke.

Široka lepeza mjera

Ono što će vlada Njemačke predstaviti kao cjelinu, za sada je poznato samo u općim crtama. To će biti „mješavina instrumenata", najavila je savezna ministrica za zaštitu okoliša Svenja Schulze (SPD). „Donijet ćemo program vrlo različitih mjera, ali sve su one usmjerene u istom smjeru - smanjenju CO2. Glavni element bit će sustav bodovanja CO2 za promet i zgrade. Tko želi uložiti u nove prozore, krov ili sustav za grijanje i tako svoju kuću učiniti klimatski prihvatljivijom, možda će se radovati poreznim olakšicama".

Savezna vlada također planira na njemačke prometnice dovesti i sedam milijuna električnih automobila. Kupce bi trebalo namamiti premijom od nekoliko tisuća eura za kupovinu takvog automobila. Uz to, trebalo bi izgraditi milijune dodatnih stanica za punjenje. U osnovi, više prometa bi trebalo preusmjeriti na željeznicu, uz povoljnije karte s nižim PDV-om. Mreža javnog prijevoza bi trebala postati gušća. CDU također želi udvostručiti porez na zrakoplovne karte na oko 15 eura. Pored toga, obaveznu cestarinu za teretna vozila u Njemačkoj trebalo bi proširiti na sve prometnice.

Koliko koštaju štetni plinovi?

Dok se u slučaju određivanja cijene ugljkovog dioksida CDU oslanja na trgovinu emisijama ovog plina, a time i na tržišno-ekonomsko rješenje, SPD zahtijeva veće poreze na energiju. „Oni koji zagađuju okoliš više od onih koji ga štite moraju u budućnosti i plaćati više", rekla je Malu Dreyer. „Oni koji brinu o okolišu moraju osjetiti i financijske olakšice"

„Socijaldemokrati insistiraju na tome da klimatske promjene moraju biti izvodljive čak i za one koji imaju niska primanja. Znamo da se ljudi pribojavaju skupih i brzih promjena", kaže Dreyer. Stoga će se SPD pobrinuti da promjene budu socijalno pravedne.

Pritegnuti remen ili ući u dugove?

Troškovi su očekivani, ali građane bi trebalo opteretiti što manje. Kako sve to uklopiti? Ministar financija Olaf Scholz upozorava: „Zaštita klime ne može se provesti bez uloženih sredstava. To je istina koja važi i za savezni proračun." Za 2020. godinu nisu planirana nova zaduživanja. Ali, je li to održivo?

CDU ne želi da žrtvovati uravnotežen javni proračun, čak ni po cijenu zaštite klime. Stoga se u toj stranci raspravlja o tome koliko to sve skupa zapravo na kraju može koštati. Ako je potrebno, može se uštedjeti na drugim mjestima, kažu iz vrha CDU-a. No što se SPD-a tiče, od toga neće biti ništa.

„Crna nula"?

Iako je Olaf Scholz službeno još uvijek za tzv. „crnu nulu" tj. stabilni proračun bez novih zaduživanja, većina u SPD-u ne bi imala ništa protiv novog duga. Pogotovo jer uravnoteženi budžet nije propisan zakonom, ali je od 2011. godine ustavom predviđeno da Njemačkoj više nije dozvoljeno prekomjerno zaduživanje. Međutim, postoji prostor za manevar od 0,35 posto BND-a. To bi godišnje bilo oko dvanaest milijardi eura novog duga, što bi sigurno pomoglo u financiranju klimatskog paketa.

U međuvremenu, i zahtjevi koji stižu iz gospodarstva postali su glasniji - ne držati se „crne nule" po svaku cijenu. Zeleni čak žele ići korak dalje. „Kočnica zaduživanja, kakva je sada na snazi, nastala je u vremenima u kojima su kapaciteti bili ograničeni visokim kamatama", tvrdi predsjednik Zelenih Robert Habeck. On zato poziva na prilagođavanje njemačke dužničke politike europskim zahtjevima stabilnosti. To bi državi dalo između 30 i 35 milijardi eura dodatnih sredstava", smatra Habeck.