Potražnja za bio proizvodima u Njemačkoj zapravo sve više raste. Živežne namirnice bez kemijskih dodataka, kao i zaštita prirode i okoliša, teme su koje postaju sve važnije i zbog kojih je i volumen tržišta tim namirnicama u posljednje četiri godine porastao za oko 21 posto. U odnosu na druge zemlje,

Nijemci se po pitanju potražnje za bio proizvodima nalaze u samom vrhu svjetske ljestvice - iznad njih se nalaze još samo Sjedinjene Američke Države. Pa ipak, njemački bio poljoprivrednici ovu popularnost gotovo da i ne osjećaju na vlastitoj koži. I ne samo to. Usprkos trendu koji je u porastu, ovdje je do sada svega osam posto poljoprivrednika prešlo na ekološki, odnosno bio način proizvodnje.

No, njihovo voće, povrće kao i meso su u odnosu na one iz inozemstva preskupi. U međuvremenu svaki lanac živežnim namirnicama u Njemačkoj raspolaže i prodaje "svoje" bio proizvode koji najčešće dolaze iz prekooceanskih zemalja, gdje su jeftiniji. A to naravno snižava cijene domaćih proizvođača.

Bio poljoprivrednici odustaju

Stefan Röhke je jedan od onih koji je upravo iz tog razloga okrenuo leđa biološkom načinu proizvodnje i ponovno počeo proizvoditi na klasičan način. On je s 19 godina naslijedio roditeljsko imanje u Wendlandu u pokrajini Donja Saska i malo po malo s klasičnog načina proizvodnje uspio prijeći na ono biološko. Kako kaže, njemu osobno je bilo jako stalo do toga da ne koristi pesticide i umjetna gnojiva.

No danas, jedanaest godina kasnije, on je promijenio mišljenje. „Bio sam nezadovoljan dobiti, imali smo problema sa žetvom, s uzgojem pa sam se odlučio vratiti na stari način proizvodnje. No, i danas zapravo još uvijek mislim da je biološki, ekološki način proizvodnje bolji. Svaki put kad moram koristiti neko umjetno, kemijsko gnojivo, ne osjećam se dobro", kaže on.

Tijekom tih jedanaest godina on je uspio dobiti u prosjeku oko dvije tone bio pšenice, no obzirom na cijene to mu ipak nije bilo dovoljno za život. Njega su mu zagorčavali, kako kaže, i strogi zakonski propisi. „Zemlja u Wendlandu nije bogata mineralima, no usprkos tome kao bio zemljoradnik, nisam smio upotrebljavati mnogo umjetnog gnojiva. S oko 40 kilograma gnojiva koliko sam smio koristiti, nisam mogao dobiti pošten uzgoj, barem ne toliki da od toga mogu živjeti", kaže Stefan Röhke i dodaje da otkako ponovno proizvodi na klasičan način njegova zarada se udvostručila.

Znanstvenici istražuju razloge

Institut Thünen iz Braunschweiga bavio se posljednjih godina istraživanjima zašto sve veći broj njemačkih bio imanja prelazi na stari, klasični način proizvodnje. Hiltrud Nieberg, jedna od autorica posljednje studije na ovu temu, tvrdi kako u međuvremenu godišnje oko 600 seoskih imanja prelazi na stari način proizvodnje. Prema rezultatima istraživanja, razlozi leže prvenstveno u manjku razvojnih perspektiva, u problemima vezanim za zakonske obveze i naravno, niska dobit.

„Mislim da se moraju uopće poboljšati uvjeti rada poljoprivrednika. Kolike su premije za one koji posluju na bio, ekološki način, to ovisi od jedne savezne pokrajine do druge te i o tome koja se stranka trenutno tamo nalazi na vlasti. Ovisno o politici, visina tih premija se podiže, spušta, potpuno zaustavlja...To za proizvođače znači veliku nesigurnost", kaže Nieberg.

Promjene u agrarnoj politici EU-a

Koncem lipnja ove godine, Europski parlament i Europsko vijeće su se usuglasili u zajedničkim odrednicama agrarne politike. Odluke koje su tada donesene još doduše nisu stupile na snagu, no već sada je sigurno da će se mnoge promjene dogoditi. Tako je primjerice planirano da sredstva iz takozvanog „drugog financijskog stupa" budu skraćena za oko 15 posto. Riječ je upravo o sredstvima kojima su se do sada bio poljoprivrednicima isplaćivale premije. Ova je odluka naravno naišla na velike kritike u redovima saveza bio proizvođača.

Ono što je pozitivno je da EU ostavlja svojim članicama slobodu da ipak same odluče hoće li smanjiti te premije ili ne. Njemačka ministrica poljoprivrede, Ilse Aigner, nagovijestila je doduše kako u Njemačkoj do tih kraćenja neće doći. No, hoće li to samo po sebi biti dovoljno da se ne samo održi, već i poveća broj bio proizvođača, to je veliko pitanje. U svakom slučaju, cilj koji je postavila savezna vlada, a to je da se u Njemačkoj 20 posto poljoprivrednih imanja pretvori u ona s bio, ekološkim načinom proizvodnje, teško će se postići, ne promijeni li se uskoro mnogo toga