Oxfam je rangirao zemlje prema dostupnosti hrane i njezinoj kvaliteti te prema cijeni. Također je uzeo u obzir postotak pothranjene djece, raznolikost hrane i pristup čistoj vodi, kao i negativne posljedice za zdravlje poput pretilosti i dijabetesa.

'Nizozemska je stvorila dobro tržište koje omogućava ljudima da imaju dovoljno hrane. Cijene su relativno niske i stabilne, a vrsta hrane koju ljudi jedu je uravnotežena', rekla je Deborah Hardoon koja je prikupljala podatke za istraživanje.

Prvih dvadeset mjesta zauzimaju europske zemlje s izuzetkom Australije. Tako su među prvih deset još i Danska, Švedska, Austrija, Belgija, Irska, Italija i Portugal.

Od zemalja u hrvatskom okruženju, Slovenija je rangirana kao 33., Makedonija 36., Albanija je na 42. mjestu, a Bosna i Hercegovina na 57.

Među zemljama na dnu popisa prevladavaju afričke zemlje zajedno s Laosom, Bangladešom, Pakistanom i Indijom. Na zadnjem, 125. mjestu, nalazi se Čad.

SAD je tek na 21. mjestu zajedno s Japanom. SAD zbog visoke razine pretilosti i dijabetesa, a Japan je relativno nisko zbog skupoće hrane. Burundi (119.), Jemen (121.), Madagaskar (122.) i Indija (97.) imaju najviše pothranjene djece.

Oxfam sa sjedištem u Velikoj Britaniji navodi da su posljednji podaci pokazali da je 840 milijuna ljudi u svijetu gladno, unatoč tome što hrane ima dovoljno. Organizacija je pozvala na promjene načina na koji se proizvodi i distribuira hrana diljem svijeta.

Uzroci gladi, kako dodaje, uključuju nedostatak ulaganja u infrastrukturu u zemljama u razvoju.

Oxfam je prikupljao podatke između listopada i prosinca 2013. koristeći se posljednjim informacijama koje imaju Svjetska zdravstvena organizacija, Zaklada za hranu i poljoprivredu, Međunarodna organizacija rada i druge međunarodne organizacije.