Nikola Tesla je još 1896. godine napravio prvu rendgensku snimku, tada s to zvalo X zračenje jer se nije znalo što je, čime je praktički napravio nešto što se zove dijagnostika tijela.

Svoje nalaze predao je Wilhelmu Roentgenu, koji ih je nastavio ustavršavati do iskoristivosti, a iz 1901. datira pismo u kojem Roentgen zahvaljuje Tesli, što je izravni dokaz da su surađivali.

"Od pedesetih godina u medicini imamo uređaj koji je oličenje Teslinih pronalazaka s početka 20. stoljeća - magnetsku rezonancu, dijagnostički uređaj kojim je moguće utvrditi što se događa u našem tijelu i koji je potpuno neinvazivan, a troši 5 miliwatta po kilogramu, što je tisuću puta manje nego kad imate mobitel na uhu", rekao je Mizdrak.

Brojnim otkrićima i izumima u podučju elektormagnetizma krajem 19. i početkom 20. stoljeća Tesla je, rečeno je, otvorio vrata razvoju i primjene modernih tehnologija u zdravstvu.

Premda je Teslin interes bio prije svega usmjeren na elektrotehniku, njegova su otkrića pridonijela približavanju i prožimanju tih dvaju područja i otvorila put visokofrekventnoj elektroterapiji te pomogla razvoju medicine fizike, kazala je docentica Gordana Žauhar s riječkog Medicinskog fakulteta.

Tesla je, primjenjujući eksperimente na samom sebi, utvrdio da visokofrekventna struja nije opasna za čovjeka, da je moguće zagrijavanje tkiva i primjena u elektroterapiji, što se i danas primjenjuje u medicini, naglasila je Žauhar.

Osim visokofrekventne struje i elektromagnetske terapije, Teslin doprinos u razvoju medicine obuhvaća i bežični prijenos energije, tzv. zrake smrti odnosno čestični laser, solarne valove te bežičnu rasvjetu, naveo je profesor Mladen Martinis.

Tesla je, kazao je, uočio važnost ispitivanja utjecaja visokofrekventnih struja na ljudski organizam kao i važnost daljinskog upravljanja objektima te dubinskog magnetskog snimanja, odnosno telemedicine.