"Anketno ispitivanje kućanstava o korupciji i drugim oblicima kriminala u Hrvatskoj" pokazalo je da je korupcija prema mišljenju građana treći po važnosti problem u Hrvatskoj kažu rezultati danas predstavljenog istraživanja.

U 58 posto slučajeva podmićivanja građani su dali mito dobrovoljno, a u osam posto slučajeva javni djelatnici su izravno tražili mito od građana. Najčešće su ga tražili liječnici i policajci, no njihove su pokušaje građani najčešće i odbijali. 

Tako građani administrativnu korupciju u RH ne smatraju dramatičnom, a mjere suzbijanja treba usmjeriti prema podizanju antikorupcijske svijesti kako bi se promijenio stav o neprihvatljivim oblicima ponašanja, jedan je od ključnih zaključaka ankete.

Istraživanje je pokazalo da je 11 posto građana koji su u razdoblju od srpnja 2009. do srpnja 2010. imalo kontakt s javnim sektorom bilo uključeno u neku vrstu korupcijske situacije, rekla je voditeljica projekta Jelena Budak. Nadalje, 45 posto građana misli da je korupcija od srpnja 2007. do srpnja 2010. bila u porastu, a 10 posto smatra da se korupcija smanjuje, posebno u pravosuđu (13 posto), nastavila je Budak napominjući da se radi o podacima od prije godinu dana.

Najveća stopa korupcije je u Dalmaciji i zagrebačkoj regiji, a ispod nacionalnog prosjeka je u Istri, Primorju i Gorskom kotaru.

Građani sudjeluju u administrativnoj korupciji pretežito iz osobnih i obiteljskih potreba, a polovinu svih podmićivanja čini mito liječnicima i medicinskim sestrama kod pružanja zdravstvenih usluga, a većinom su to pokloni zahvalnosti koje građani ne smatraju mitom. Istraživanje je također pokazalo da su građani skloni podmićivanju policijskih službenika i djelatnika zaduženih za registraciju vozila kako bi izbjegli plaćanje kazni i smanjili troškove, a daje li se mito u novcu pretežito su to iznosi manji od 500 kuna. U 58 posto slučajeva podmićivanja građani su dali mito dobrovoljno, a u osam posto slučajeva javni djelatnici su izravno tražili mito od građana. Najčešće su ga tražili liječnici i policajci, no njihove su pokušaje građani najčešće i odbijali. Voditeljica Budak zabrinjavajućim je ocijenila podatak da se 16 posto građana u protekle tri godine poslužilo mitom kako bi osigurali radno mjesto u javnom sektoru.

Indikativno je da je samo dva posto građana prijavilo je svoje korupcijsko iskustvo službenim institucijama, a korupciju ne žele prijaviti jer su mito dali dobrovoljno kao znak zahvale ili da bi ostvarili korist, kazala je Budak. Po njezinim riječima gotovo je nemoguće izračunati kolike su stvarne štete od korupcije.

Istraživanje je provedeno u okviru međunarodnog projekta Anketa o korištenju javnih usluga i poštenju u javnim službama u zemljama Zapadnog Balkana u 2010. za Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC). Projekt je financiran sredstvima Europske unije u okviru programa European Commission CARDS Regional Action Programme 2006 i uz podršku norveške vlade.

Nacionalni partner u Hrvatskoj bio je zagrebački Ekonomski institut. Podaci su prikupljeni u ljeto 2010. anketiranjem oko tri tisuće hrvatskih građana o percepciji prisutnosti korupcije i stvarnim iskustvima administrativne korupcije u kontaktima s djelatnicima javnog sektora.