Nevjeru obično povezujemo s karakterom osobe koja to rai, kunući se da nama tako nešto ne bi ni u ludilu palo na pamet, ali izgleda da to nije slučaj, barem tako tvrdi Kenneth Rosenberg, znanstvenik koji se bavi ovisnostima.

Naime, prema njegovoj teoriji nevjeru je moguće znanstveno objasniti. "Napravljeni smo za bliskost, ali također za lutanje", objasnio je Rosenberg naše dvostruke ideale. U svojem je znanstvenom radu objasnio da su tri polazne točke zanevjeru kultura u kojoj živimo, biologija i psihologija. Dok biologija igra ogromnu ulogu, ne možemo sve pripisati njoj.

Kako znanstvenik kaže: "Ne možemo reći da nas je testosteron natjerao na prevaru, ali doista, osobe s viškom testosterona imaju veću sklonost da nekoga prevare."

Psihologija nas uči da, ako imamo karakteristike narcisoidnosti, manjka empatije i impulzivnosti bit ćemo skloniji nevjeri.

Što se tiče spolnih razlika - pet posto više muškaraca vara, a obrazovane žene imaju veću tendenciju da prevare partnere. Jedno od najšokantniji Rosebergovih otkrića je da 90 posto ljudi nikada ne saznaju da su ih partneri prevarili.

Kao dodatak znanstvenoj podlozi profesor je dodao rezultate istraživanja u kojem su ljudi mirisali majice suprotnih spolova, a kao najprivlačiniji miris odabrali su one majice koje pripadaju osobama s različitim kompleksom histokompatibilnosti.

To dokazuje da se vjenčamo za ljude iz 'našeg plemena' sa sličnim kompleskom, ali žudimo za onim iz 'drugog plemena.'