Ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježavamo u svjetlu jednog od najznačajnijih kršćanskih blagdana - Uskrsa. Budući da su blagdani često povezani s pretjeranim konzumiranjem hrane, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava da je jedan od načina čuvanja zdravlja svih nas, ali i zdravlja našeg planeta, upravo racionalna proizvodnja i potrošnja hrane, kao i sprječavanje nastanka otpada od hrane.

Prema posljednjem WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, postojeći sustav proizvodnje hrane koristi oko 40% nastanjive površine Zemlje, najveći je uzrok gubitka prirodnih staništa tisuća biljnih i životinjskih vrsta, emitira više od četvrtine ukupne količine ugljikova dioksida u zrak te troši oko 70% raspoložive vode. Sve te resurse „proizvodi" naš planet, ali, nažalost, ne jednakom brzinom kojom ih mi trošimo.

„Trebali bismo prestati kupovati više nego što nam je potrebno i posljedično tome bacati hranu. Paradoksalno je što polovicu čovječanstva čine pretili ljudi, dok s druge strane milijuni gladuju. Drugi paradoks je da bacimo više od trećine proizvedene hrane, a pritom se žalimo koliko je skupa. Sami stvaramo svoje paradokse i sami ih moramo riješiti", ističe direktorica WWF Adrije, Nataša Kalauz. „Znamo da je u našim krajevima vrijeme blagdana vrijeme obilja i pretjeranog uživanja u hrani, ali, uz poštovanje svih tradicija, imajmo na umu da osim što to šteti nama, šteti i našem planetu", dodaje Kalauz.

Moguće je proizvesti dovoljno hrane i istovremeno očuvati prirodu ako koristimo poljoprivredne prakse koje imaju pozitivne utjecaje na prirodu i koje povećavaju prinose usjeva i stoke. Moramo održivo upravljati postojećim ribljim fondom i poticati održivu akvakulturu. Također, ravnomjernim uvođenjem namirnica biljnog i životinjskog podrijetla u našu prehranu, doprinijeli bismo boljem zdravlju - i našem i zdravlju planeta.

I na kraju, ako prestanemo s našom neracionalnom proizvodnjom i potrošnjom hrane, ne samo da ćemo spriječiti nastanak velikih količina metana koji se ispušta u zrak koji udišemo, već ćemo doprinijeti i pravednijoj raspodjeli hrane, čime bi se broj gladnih mogao smanjiti. Štoviše, ako smanjimo otpad od hrane, Zemlji dajemo 13 dodatnih dana za obnovu resursa.

Kad bismo ove činjenice imali na umu dok pripremamo blagdanske obroke, svatko od nas mogao bi pridonijeti opstanku našeg planeta. I ne samo tijekom blagdana - svakodnevno promišljanje o stvarnim potrebama za hranom, kao i o količini prirodnih resursa koje trošimo da bismo je proizveli, može donijeti pozitivnu promjenu.