Čelnici koji su se okupili u španjolskome gradu iz 196 zemalja i Europske unije trebaju se dogovoriti o konačnom dokumentu, o tome kako financirati siromašnije zemlje da ublaže štetu prouzročenu klimatskim promjenama i pravilima na tržištu ugljena.

Otočne države koje bi zbog dizanja razine mora mogle biti izbrisane s lica Zemlje optužile su u četvrtak bogate zemlje da nemaju osjećaj za razmjere klimatske krize.

Na plenarnoj sjednici u petak postalo je jasno do koje su mjere čelnici nesposobni postići sporazum, s obzirom na to da im se zahtjevi znatno razlikuju.

Promatrači nisu očekivali ikakve pomake do subote ujutro, dok se rad konferencije nastavlja kako bi se uobličio završni dokument.

Dvotjedni pregovori pod povećalom su javnosti ne bi li se uočio bilo kakav znak da su vlade spremne osnažiti Pariški sporazum iz 2015., tako što bi se obvezale na ambicioznije smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova iduće godine.

S obzirom na goleme političke i gospodarske interese više od 190 država potpisnica sporazuma, pregovori i nagađanje u posljednjim trenucima uobičajena su pojava na godišnjim sastancima kojima je cilj osnažiti Pariški pakt.

Cilj Pariškog sporazuma je izbjegavanje katastrofalnih scenarija na koje upozoravaju znanstvenici tako što bi se ograničio rast globalne temperature do kojeg dovodi sagorijevanje fosilnih goriva.