Svijet je obišla vijest da se na farmama za uzgoj kanadskih kuna u Danskoj pojavio mutirani oblik koronavirusa koji se proširio na ljude, a koji bi mogao smanjiti učinkovitost budućih cjepiva jer, iako ne uzrokuje teži oblik Covida-19, antitijela ga ne napadaju onom jačinom kojom napadaju normalnu inačicu virusa.

Na najavu da će Danska, najveća svjetska izvoznica nerca - krzna kanadskih kuna, zato ubiti više od 17 milijuna tih životinja, oštro je reagirala udruga Prijatelji životinja: „Danske vlasti naređuju ubijanje golema broja životinja kako bi spriječile širenje mutiranog virusa u druge države, no ono što su već odavno trebale učiniti je potpuno zabraniti odvratan uzgoj i okrutnu smrt životinja zbog trivijalnog razloga kao što je nošenje krzna, a uzgajivače preusmjeriti na drukčije, humane poslove."

Osim u Danskoj, SARS-CoV-2 među kunama otkriven je i na farmama u Nizozemskoj, Španjolskoj, Italiji, Švedskoj i SAD-u. Te su države prethodnih mjeseci likvidirale milijune kuna, no time nisu uspjele zaustaviti širenje virusa. „Apsurdno je što države u kojima postoji uzgoj kuna i dalje smatraju da je rješenje kontinuirano ubijati sve životinje na farmama i nastavljati s njihovim uzgojem radi krzna. Otpočetka je jasno da je novi koronavirus povezan s ljudskim iskorištavanjem životinja i izrabljivačkim odnosom prema prirodi. Natrpane životinje na farmama pogodno su tlo za razvoj virusa prema virulentnijim oblicima i predstavljaju nepotreban rizik. Sve države EU-a trebaju slijediti primjer Hrvatske i mnogih drugih država te zabraniti uzgoj svih životinja radi proizvodnje krzna, i to zbog etičkih, ekoloških i javnozdravstvenih razloga", ističu Prijatelji životinja.

Podsjećaju da su prošle godine na „farmi strave" uzgajivača kuna u sjeverozapadnoj Francuskoj otkriveni kavezi sa žičanim podovima ispunjeni mrtvim i malaksalim kunama koje su umirale u agoniji i tjeskobi, usred izmeta i raspadajućih tijela. Novorođene i odrasle životinje puzale su preko leševa koji su bili rastrgani i ponekad mumificirani, a tek rođene kune umirale su, zaglavljene pod leševima članova svoje obitelji. Udruge za zaštitu životinja iz Danske već više od 10 godina na farmama za uzgoj životinja radi krzna snimkama dokumentiraju životinje s velikim ranama, koje iskazuju stereotipno ponašanje i kanibalizam, a sve to događa se radi izrade luksuznih kaputa.

„Milijuni životinja provode svoje kratke bijedne živote zatočeni u malim žičanim kavezima u kojima razvijaju rutinska stereotipna ponašanja poput beskonačnog ponavljanja istih pokreta i kretanja u kavezu, odbijanja hrane, samoozljeđivanja i međusobnog ozljeđivanja (griženje krzna, ozlijeđene ili odgrizene uši, iskopane oči, odgrizeni repovi). Bolne rane i smrt rezultat su dosade, stresa, pretrpanosti, nepravilne prehrane i buke. Praksa na europskim farmama krznaša u Danskoj, Finskoj,  Francuskoj i drugdje pokazala je da je nemoguće postići adekvatne uvjete za dobrobit životinja na farmama, da bi poboljšanje uvjeta bilo ekonomski neodrživo za uzgajivače i da je jedino rješenje potpuni prestanak bešćutne eksploatacije životinja radi krzna", zaključuju Prijatelji životinja.  

Upravo zbog okrutnosti prema životinjama, zagađenja okoliša i opasnosti za ljudsko zdravlje uključenih u proizvodnju krzna, Hrvatska je donijela opravdanu i hvalevrijednu zabranu uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna 2006. godine, koja je konačno stupila na snagu 1. siječnja 2017. Uzgoj životinja radi krzna zabranjen je i u Velikoj Britaniji, Austriji, Makedoniji, Sloveniji, Srbiji, Luksemburgu, Češkoj Republici, Njemačkoj, a propisane zabrane s prijelaznim razdobljima postoje u Belgiji, Nizozemskoj, Slovačkoj, Norveškoj itd.

Prijatelji životinja vjeruju da će i ova velika opasnost za ljude, povezana s uzgojem životinja radi krzna, ubrzati proces zakonskih zabrana uzgoja u svim državama članicama Europske unije, ali i u ostalim dijelovima svijeta. Time bi prestalo nemilosrdno ubijanje životinja te se spriječilo zagađenje okoliša, nepotrebno trošenje prirodnih resursa i nastajanje novih pandemija.

Više informacija o životinjama na farmama krzna nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr