Mnoga su istraživanja dokazivala da redoslijed rođenja unutar obitelji utječe na naše karakterne osobine, no nijedno se dosad nije zanimalo time ovisi li budući odabir karijere o tome jesmo li rođeni kao najstarije, najmlađe ili srednje dijete.

Tim psihologa, predvođen dr. Emma Kenny, pronašao je dokaze koji potvrđuju njihovu teoriju da red rođenja utječe na izbor buduće karijere svakog pojedinačnog djeteta.
Analiziralo se 500 najuspješnijih pojedinaca smještenih u 11 grupa prema vrstama karijere, a tražili su se bilo kakvi značajni uzorci koji bi se mogli pojavljivati.

Jedno od najjasnijih saznanja je to da na rukovodećem mjestu u nekoj firmi obično završi 30% više srednje djece, nego onih najmlađih ili najstarijih.

Razlog tome moglo bi biti to što se srednja djeca od najmlađih dana bore za pažnju roditelja, pa pritom razvijaju kompetitivnost i dar za diplomaciju te postaju fleksibilnija. Time postaju osobe pogodne za radna mjesta koja zahtijevaju taktičko razmišljanje i sposobnosti upravljanja zahtjevnijim zadacima.

Osim što imaju predispozicije za bolje upravljanje tvrtkama, srednja djeca 41% češće postaju olimpijski sportaši.

Ostala zanimljiva saznanja koja donosi istraživanje time dr. Kenny uključuju da su astronauti većinom prvorođenci (npr. Buzz Aldrin i Neil Armstrong)

Najstarija djeca također češće postaju znanstvenici i inženjeri (npr. Stephen Hawking i Tim Berners Lee). Znanstvenici, pritom, obično uvijek dolaze iz brojnije obitelji.

Najmlađa djeca u obitelji najčešće će (50% češće nego ostala braća) karijeru započeti u glazbenim vodama (poput Johanna Sebastiana Bacha i Mozarta), a jedinci će postati umjetnici kako bi zadovoljili svoju perfekcionističku stranu.