Znanstvenice s Instituta Ruđer Bošković (IRB) prve su u svijetu dešifrirale gene rijetkog riječnog nametnika kukaša Dentitruncus truttae koji koji živi u crijevima riba u rijeci Krki i pritom otkrile gene koji bi mogli biti ključni u borbi protiv zagađenja teškim metalima.

Zamislite sitnog, crvolikog nametnika, bez usta i probavila, s nizom kukica na glavi, koji živi skriven u crijevima pastrve u rijeci Krki, a koji bi mogao pomoći znanstvenicima da otkriju koliko je priroda zagađena metalima.

Iako na prvi pogled neugledni, nametnici kukaši imaju nevjerojatnu sposobnost „usisavanja" metala poput olova, žive ili kadmija iz svojeg okoliša kroz stijenku crijeva riba. Zahvaljujući toj sposobnosti, vrsta Dentitruncus truttae došla je u središte pažnje znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković (IRB) koje su po prvi puta dešifrirale skup svih aktivnih gena ove vrste i među njima pronašle one koji im pomažu u vezanju metala.

Time su pojasnile kako bi ovaj organizam potencijalno mogao preživjeti visoke koncentracije toksičnih metala, a možda čak i zaštititi svojeg ribljeg domaćina u zagađenom okolišu.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Reports, iz prestižne Nature Portfolio grupe.

Prve u svijetu dešifrirale njegove gene

"Znanstvena zajednica već dulje zna da kukaši mogu „usisati" metale iz okoliša i nakupljati ih u svojim tkivima, no mehanizam tog procesa bio je potpuna nepoznanica," pojašnjava prva autorica na radu Sara Šariri, doktorandica u Laboratoriju za biološke učinke metala Zavoda za istraživanje mora i okoliša na IRB-u. "Naš je rad prvi korak prema razumijevanju kako kukaši to točno rade i zašto su toliko uspješni u tome."

Budući da su genom i transkriptom do sada objavljeni samo za jednu jedinu vrstu kukaša od njih gotovo 1300, rezultati ovog istraživanja predstavljaju iznimno važan znanstveni iskorak.

Osim što ovakva istraživanja produbljuju razumijevanje evolucijske biologije parazita, ona otvaraju mogućnosti razvoja molekularnih alata u budućnosti, primjerice, testova koji mjere aktivaciju specifičnih gena nametnika u kontaminiranim vodama, poput qPCR panela koji će kroz promjene u ekspresiji specifičnih gena ovog nametnika ukazati na uvjete povišene izloženosti metalima.

"Ovi podaci pružaju temelj za daljnja istraživanja borbe organizama s unosom metala, a upravo je naša grupa među rijetkima u svijetu koja je uvela kukaše kao pokazatelje stanja okoliša i prepoznata je u području okolišne parazitologije," objašnjava dr. sc. Vlatka Filipović, dopisna autorica na radu iz Laboratorija za biološke učinke metala, te dodaje: "Ovime se postavlja novo pitanje, ako kukaši ovim mehanizmima štite ribu domaćina od povišenog unosa metala, možemo li nametnike uvijek gledati samo u lošem svijetlu? Svakako smo otvorili novo zanimljivo znanstveno poglavlje."

U eri kada su klimatske promjene i onečišćenje vode među najvećim globalnim prijetnjama, nametnici poput kukaša Dentitruncus truttae mogli bi igrati neočekivanu ulogu u nadzoru stanja okoliša.

Njihova sposobnost da, ne samo prežive, već i zaštite ribu domaćina od prekomjerne izloženosti metalima, sugerira na fascinantnu biološku otpornost, ali i još neistraženi potencijal za primjenu u zaštiti prirode.