Petina najvećih gradova svijeta suočit će se s "nezabilježenim" klimatskim prilikama do 2050., upozorili su znanstvenici u srijedu, ističući da bi se moglo dogoditi da klima u Londonu tada bude slična današnjoj Barceloni, a Madrid će više nalikovati Marakešu.

Stručnjaci za klimu u Crowther Labu, istraživačkoj skupini sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju ETH u Zuerichu, analizirali su 50 gradova diljem svijeta, uključujući sve glavne gradove i većinu urbanih središta sa brojem stanovnika višim od 1 milijuna.

Analizirajući trenutnu klimu u tim gradovima, znanstvenici su predvidjeli što će se dogoditi ukoliko temperature porastu pola stupnja i približe se nižem cilju od 1,5 stupnjeva Celzija zacrtanom Pariškim sporazumom o klimi iz 2015.

Pokazali su kako će se 22 posto gradova suočiti s nezabilježenim klimatskim prilikama do 2050., poput intenzivnijih suhih razdoblja i monsunskih sezona, rekao je Jean Francis-Bastin, glavni autor istraživanja.

"To je promjena u klimatskim prilikama koja će vjerojatno povećati rizik od poplava i ekstremnih suša", rekao je za Reuters. "To su prilike koje ne poznamo".

Pariškim sporazumom želi se zadržati globalno zatopljenje "značajno" ispod 2 stupnja Celzija iznad predindustrijskog vremena, s time da treba težiti porastu od 1,5 stupnja Celzija.

UN kaže kako se očekuje da će gotovo 70 posto svjetske populacije živjeti u urbanim sredinama do 2050.

No mnogi će se gradovi, posebice oni u siromašnijim zemljama, suočiti sa značajnim izazovima, uključujući velike i rastuće populacije u slumovima, u kojima nedostaje osnovnih potrepština te su u rastućem riziku od klimatskih katastrofa.

Istraživači u Crowter Labu rekli su kako je njihova studija, objavljena u časopisu PLOS ONE, prva globalna analiza vjerojatnih promjena klimatskih prilika u velikim gradovima kao posljedice globalnog zatopljenja.

Pokazalo se kako će 77 posto analiziranih gradova biti suočeno sa zapanjujućim promjenama klimatskih uvjeta do 2050.

Mnogi gradovi diljem sjeverne hemisfere za 30 godina mogli bi nalikovati mjestima koja su više od 1000 kilometara južnije prema ekvatoru, pojašnjava studija.

U Europi, gradovi će se zagrijati za prosječno 2,5 stupnja više na razini godine, no ljeta i zime mogli bi biti topliji za 3,5 i 4,7 stupnjeva Celzijusa, rekao je Francis-Bastin.

Globalno, očekuje se da će temperature porasti u prosjeku za 2,4 stupnja Celzija, dovoljno za uništenje gotovo svih koraljnih grebena, što će biti štetno i za planove zacrtane Pariškim sporazumom.

U scenariju koji predviđa studija, klima u Londonu 2050. mogla bi nalikovati onoj trenutno u Barceloni, dok će Madrid više nalikovati Marakešu, Seatle San Franciscu a Tokio Changshaju u središnjem dijelu Kine. Klima u Stockholmu bit će kao danas u Budimpešti a Pariz će nalikovati Canberri.

U gradovima u tropskim regijama neće doći do velikih promjena u prosječnim temperaturama, predviđa studija, ali će se radikalne promjene osjetiti u smislu meteoroloških ekstrema.

Među 22 posto gradova koji će se suočiti s "nezabilježenim" klimatskim prilikama 64 posto nalazi se u tropskim predjelima, uključujući Kuala Lumpur, Džakartu, Rangoon i Singapur, kažu istraživači.

Istraživanje može pomoći gradovima u planiranju borbe s posebnim klimatskim rizicima, rekao je Francis-Bastin. Dodao je kako se nada da će studija pomoći u uvjeravanju ljudi da promjene svoj način života te smanje emisije stakleničkih plinova i rizike.

"Definitivno trebamo brzo promjeniti način života na Zemlji. Inače ćemo imati više suša, poplava i ekstremnih događaja", rekao je Francis-Bastin.