Koronavirus prema ovim epidemijama (nisu se niti zvale pandemije jer taj pojam još niej ni postojala...) izgleda ne kao obična prehlada, nego kao lagano šmrcanje.

Naravno, kao i uvijek, krivi smo si samo - kako napredujemo mi, to rade i bakterije, mikrobi i virusi... pa evo deset njih koje su drmale svijetom.

Kozice - prije nego su europski osvajači došli u novi svijet, početkom 1500., američka populacija brojala je 100 milijuna domorodaca. Tijekom narednih stoljeća, razne epidemije dovele su taj broj na 5 do 10 milijuna. Kada su Europljani stigli u Ameriku, doveli su sa sobom moge bolesti na koje domoroci nisu bili imuni. Glavni ubojica bile su kozice koje je uzrokovao virus variola. Unatoč izumu cjepiva 1796. epidemija kozica se nastavila širiti. Zadnja epidemija bila je 1967. kada je bolest pokosila 2 milijuna ljudi. Virus je u međuvremenu izoliran i danas egzistira samo u laboratoriju.

Španjolska gripa - bila je to godina kada se svijet počeo oporavljati od Prvog svjetskog rata. No kao da sve prethodne nesreće nisu bile dovoljne, iste se godine pojavila nova bolest. Neki su je zvali španjolska ili velika gripa. Bolest je ubila 20 milijuna ljudi u samo par mjeseci. Za godinu dana broj se povećao na 50 do 100 milijuna žrtava. Mnogi ovu epidemiju smatraju najgorom u ljudskoj povijesti.  No gripa 1918. nije bila obična gripa koja se događa svake godine. Bio je to novi oblik virusa nazvan H1N1 avian A virus. Znanstvenici su smatrali kako je bolest prešla s ptica na ljude negdje na američkom zapadu prije širenja.

Crna smrt - kada govorimo o epidemijama, malo ih je imalo toliko grozne ishode poput crne smrti. Smatrala se prvom pravom epidemijom, a pokosila je pola europske populacije 1348. Također je desetkovala stanovništvo Kine i Indije. Dugo se smatralo kako se radilo o epidemiji kuge, no posljednje studije to dovode pod znak pitanja. Neki znanstvenici smatraju kako je crna kuga zapravo bio virus sličan eboli, što je rezultiralo masovnim gubitkom krvi.

Malarija - njezine užasne posljedice zabilježili su još starci Grci. Specifične brojke za to vrijeme teško je pronaći. No samo u posljednjih 200 godina ima dovoljno primjera. 1906. SAD su počele izgradnju Panamskog kanala na kojem je radilo 26.000 ljudi od čega je 21.000 hospitalizirana zbog malarije. U Američkom građanskom ratu 1 316 000 ljudi patilo je od malarije od čega je 10.000 preminulo. Tijekom Prvog svjetskog rata malarija je imobilizirala britanske, francuske i njemačke jedinice na tri godine. Skoro 60.000 američkih vojnika umrlo je od ove bolesti u Africi i na južnom Pacifiku tijekom Drugog svjetskog rata. Malarija je i danas problem, pogotovo u tropskim područjima. Svake godine zabilježi se 350 do 500 milijuna slučajeva oboljelih.

Tuberkuloza - ova bolest stara je koliko i čovječanstvo, a njezini tragovi zabilježeni su i u egipatskim mumijama.  Početkom 1600. Europu je zahvatila epidemija tuberkuloze poznata kao Velika bijela kuga koja je harala narednih 200 godina, ubijajući prosječno jednu od sedam inficiranih osoba. 1944. otkriven je antibiotik kojim se bolest uspješno liječi.

Kolera - ljudi u Indiji živjeli su u strahu od kolere još od antičkih vremena. No tek u 19. stoljeću i ostatak svijeta iskusio je strahote ove bolesti. Tijekom tog perioda trgovci su nenamjerno raširili smrtonosni virus po Kini, Japanu, Sjevernoj Africi, Bliskom istoku i Europi. Uslijedilo je 6 epidemija kolere koje su pokosile milijune. Desetljećima se smatralo da je ta bolest stvar prošlosti sve dok se 1961. nije pojavila epidemija u Indoneziji te proširila na ostatak svijeta. Epidemija se nastavlja i danas. 1991. od kolere je oboljelo 300.000 ljudi, a preminulo 4000.

A bilo ih je još....