S obzirom da gospodarstvu u trenutno ide dobro i da se EU deset godina nakon financijske krize donekle oporavio, nema puno potrebe za razgovore 28 predsjednika država i vlada u Bruxellesu. Ali, zato će se na dvodnevnom summitu nametnuti neke druge teme. Ovo su najvažnije:

Trgovina

Predsjednici država i vlada će osuditi američke carine na čelik i aluminij i pozvati američkog predsjednika Donalda Trumpa da se pridržava međunarodnih pravila svjetske trgovine. Ako bi trebalo biti iznimaka, onda samo za cijelu Uniju. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u svakom slučaju želi izbjeći da Trump izazove podjelu unutar EU-a oko trgovinskih pitanja. Trebao bi biti izbjegnut "trgovinski rat" u kojem bi se na mjere jedne strane odgovaralo protumjerama. Udio čelika i aluminija u ukupnoj trgovini između EU-a i SAD-a iznosi samo 1,5 posto, kaže Tusk nastojeći smiriti situaciju. Ali ipak se mora problem spriječiti u korijenu. Trebalo bi biti naglašeno transatlantsko partnerstvo. "Ostajemo prijatelji", govore europski diplomati uoči summita. "Ali, zna li to i predsjednik Trump?" U petak bi Europska komisija mogla objaviti protumjere protiv novih američkih carina koje će u noći s četvrtka na petak stupiti na snagu.

Rusija

Planirana je zajednička izjava u vezi s napadom nervnim otrovom na jednog bivšeg ruskog tajnog agenta i njegovu kćer u Velikoj Britaniji. EU želi pokazati solidarnost s Britancima. Ne postoji složnost oko toga treba li Moskvi pripisati odgovornost za napad bojnim otrovom koji je vjerojatno sovjetske proizvodnje. Grčka i Austrija, u objema su populističke vlade, odbacuju osudu Rusije tako dugo dok Britanci ne podastru čvrste dokaze. Ipak, EU želi složno, barem na riječima, poduprijeti britansku premijerku Theresu May. Razgovarat će se i o mogućnostima bolje zaštite od napada bojnim otrovima iz Rusije. Ali, izgleda da su zasad isključene nove sankcije protiv Moskve.

Brexit

Britanska premijerka Theresa May će pokušati na zajedničkoj večeri u četvrtak predstaviti svoje predodžbe Brexita i budućih odnosa EU-a i Velike Britanije. Ali, nisu planirani pregovori ili neka obećanja. Predsjednik Vijeća Tusk će zahvaliti premijerki May i onda prijeći na sljedeću točku ili na desert, kažu diplomati. Odluke o Brexitu očekuju se u petak kad Theresa May ne bude više za konferencijskim stolom. Ostalih 27 članica EU-a će prihvatiti smjernice s grubim planom odnosa prema Velikoj Britaniji nakon prijelazne faze, dakle nakon 2021. To bi se moglo nazvati pojačanim sporazumom o slobodnoj trgovini s obzirom da će Velika Britanija napustiti unutarnje tržište i carinsku uniju. Hoće li sve članice EU-a prihvatiti odredbe prijelazne faze koje su objavili Michel Barnier u ime EU-a i David Davis u ime Velike Britanije, još nije jasno. Predsjednik Vijeća Donald Tusk smatrao je da su potrebni dodatni razgovori. Osobito Irska inzistira na tomu da pravno obvezujuće bude utvrđeno da će granica između Republike Irske i Sjeverne Irske, koja pripada Ujedinjenom kraljevstvu, i nakon Brexita ostati otvorena. Dosad postoji političko očitovanje u tom smislu, ali ne obvezujući ugovor. 

Internetski porez

Glede poreza europski diplomati očekuju žučnu raspravu bez odluka. Europska komisija želi jače oporezovati internetska poduzeća i obuzdati poslovanje poreznih oaza kao što su Irska, Luksemburg i Nizozemska. Prve prijedloge je već iznijela. Neki su ih oduševljeno prihvatili, drugi su protiv. Neke članice EU-a upozoravaju da bi SAD uvođenje poreza Googleu, Appleu i Facebooku mogao shvatiti kao protumjere na uvođenje carina na čelik i aluminij. Svi se slažu da bi internetski koncerni trebali plaćati porez kao i druga poduzeća, ali gdje i koliko, oko toga ne postoji suglasnost.

Eurozona

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je već u rujnu predstavio dalekosežne prijedloge o reformi zone eura. Zapravo je njemačka kancelarka Angela Merkel namjeravala otkriti svoje predodžbe. Ali, od toga neće biti ništa zbog toga što je dugo trajalo sastavljanje vlade u Njemačkoj. Merkel i Macron su dogovorili da će do lipnja izraditi zajednički prijedlog za daljnju integraciju, o uvođenju europskog ministra financija i stvaranju zajedničkog investicijskog fonda. Poljska i neke druge manje zemlje odbacuju francuske planove. One su protiv prejake integracije, ne žele zaostajati za snažnim članicama euro-zone.

Odgođeno za lipanj

Ostale teme o kojima nedvojbeno još treba razgovarati predsjednik Tusk je odgodio za sljedeći summit u lipnju. A to su, među ostalim, zajednička politika o azilu i migraciji, raspodjela izbjeglica unutar EU-a, prijepor s Poljskom o načelima pravne države, proračun 27-orice nakon 2020. Francuska zahtijeva reformu subvencija agrara. Poljska ne želi da se dodjela novca iz proračuna EU-a povezuje s prihvaćanjem izbjeglica. Za lipanj je ostalo još puno tema.