UN-ova inicijativa Mreža rješenja za održivi razvoj (SDSN) objavila je peto godišnje izvješće o sreći u svijetu, uz koje je i ljestvica zemalja na kojoj su zemlje poredane po tomu koliko su njihovi građani sretni.

Lista je sastavljena na temelju Gallupova globalnog istraživanja u 157 država, a ispitanici su stupanj sreće ocjenjivali od 0 do 10, pri čemu nula predstavlja najgori, a deset najbolji mogući život. Najsretniji su stanovnici Danske (prosječna ocjena 7,52), slijede Švicarci (7,51) i Islanđani (7,5). U prvih deset još su Norvežani, Finci, Kanađani, Nizozemci, Novozelanđani, Australci i Šveđani.

Hrvatska je na 74. mjestu s ocjenom 5,48. To je punih 12 mjesta lošije u odnosu na izvještaj objavljen 2015. kada je u Hrvatskoj indeks sreće bio 5,75. Od susjednih zemalja Italija je 50. (5,97), Slovenija 63. (5,77), Crna Gora 83. (5,19), Srbija 86. (5,17) BiH je 87. (5,16), Crna Gora 88. (5,16), a Mađarska je 91. s ocjenom 5,14.

Uz spomenute Mađare, od zemalja EU-a nesretnijima od Hrvata smatraju se i Portugalci, Grci i Bugari. Najnesretnijih pet država na svijetu su Burundi, Sirija, Togo, Afganistan i Benin gdje se sreća na skali do deset ocjenjuje trojkama.

Svjetski izvještaj o sreći uključuje i analizu s područja gospodarstva, psihologije, zdravlja, BDP-a po glavi stanovnika, zatim s područja društvene podrške, očekivane životne dobi, percepcije korupcije i solidarnosti sugrađana. Prvi izvještaj UN-a o stanju sreće u svijetu objavljen 2012. izazvao je veliku pažnju medija jer bio prvi pokušaj da se utvrdi stanje globalne sreće.

Iako se razlike između sretnih i nesretnih zemalja ne mogu znanstveno izmjeriti, "mi možemo shvatiti zašto je tako i učiniti nešto po tom pitanju", rekao je jedan od autora izvješća Jeffrey Sachs, čelnik SDSN-a i savjetnik glavnog tajnika UN-a. Bogatstvo ne nosi nužno sreću, napominje Sachs. "Mnoge su zemlje zadnjih godina postigle ekonomski rast, no istodobno su rasle nejednakost, i socijalna isključivost, a okolišu je nanesena ogromna štet", rekao je.

Izvješće za 2016. pokazuje da su, primjerice, tri zemlje - Irska, Island i Japan uspjele zadržati razinu sreće unatoč unutarnjim traumama - ekonomske krize i nuklearne katastrofe, a sve zahvaljujući potpori i solidarnosti unutar društva. Sachs u istom kontekstu ističe Kostariku, četrnaestu najsretniju zemlju svijeta, kao primjer zdravog, sretnog društva iako nije ekonomska sila.