Ekstremno opasan "toplinski stres" postat će redovna pojava u podsaharskoj Africi, dijelovima Arapskog poluotoka i velikom dijelu Indije, upozoravaju znanstvenici u novoj studiji objavljenoj u časopisu „Nature" (Priroda).

Kako ističu, do kraja 21. stoljeća ta će područja većinu godine imati veoma visoke temperature koje se smatraju opasnim. Bez prilagođavanja, to će uveliko povećati broj bolesti povezanih s vrućinom i smanjiti sposobnost rada na otvorenom prostoru.

Regije koje gotovo nikada nisu iskusile ekstremnu vrućinu, imat će, između jednog i 15 dana godišnje u kojima će temperature biti ekstremno opasne.

Otpornost ljudskog organizma na vrućinu ovisi uveliko i o vlazi. Tako pri stopostotnoj vlažnosti opasna postaje i temperatura koja prelazi 31°C. Opasnim se smatra temperatura iznad 40°C, a izuzetno opasnom ona iznad 51°C.

Do 2050, opasni indeks topline mogao bi biti premašen tijekom polovice godine u tropskim regijama. Do 2100. većina dana u godini pripadat će u tu kategoriju, a čak 25 posto godine moglo bi ulaziti u izuzetno opasnu kategoriju.

Znanstvenici upozoravaju da će ekstremne vrućine utjecati na zdravlje starijih, siromašnih i osoba koje rade na otvorenom, a kakve će posljedice ostaviti na poljoprivredu, stočarstvo i ekonomiju - teško je i zamisliti sada.