Veganska zakuska je dobro posjećena. Iz unutrašnjosti dortmundskog kulturnog centra "Taranta Babu" dopire zveket jedaćeg pribora i posuđa koji se miješa s glasovima očito dobro raspoloženih gostiju. Lijepo je vrijeme, neki su iznijeli klupe na ulicu i uživaju u hrani i dobroj atmosferi. No dok većina za dobro raspoloženje na tanjuru očekuje  komad mesa ili barem sira, posjetiteljima "Taranta Babe" namirnice životinjskog podrijetla nisu potrebne da bi im želudac bio pun a raspoloženje na visini. Radi se o, i u zemlji kobasica, sve mnogobrojnijoj skupini - veganima.

Još uvijek egzotični

Iako publika u dortmundskom centru svojim izgledom, koji se najkraće rečeno može opisati kao alternativni, odgovara ustaljenoj predodžbi o populaciji koje se ne hrani ničim što je životinjskog podrijetla, bilo da se radi o mlijeku, jajima ili medu, poklonika ovog radikalnog oblika vegetarijanstva sve je više. Tome pridonose ne samo sve brojniji skandali vezani uz prehrambenu industriju nego i činjenica da je veganstvo ne samo način prehrane nego i životni stil. Vegani se drže zajedno, čine kompaktnu zajednicu no svjesni su i toga da su za prosječnog građanina još uvijek egzotična pojava.

"Ja u društvu imam manje problema s činjenicom da sam homoseksualac nego s mojim veganskim načinom prehrane", kaže Daniel, nastavnik na jednoj dortmundskoj srednjoj školi. No i on primjećuje da pojam veganstva polako prodire i u šire krugove, barem u većim gradovima. "Ima sve više ljudi koji znaju o čemu se radi. U pekarnici slastičarnici ili u supermarketu prodavači više ne gledaju u čudu kad ih pitam za veganske proizvode", objašnjava Daniel. Prije 15 godina kada je ovaj dortmundski pedagog započeo s veganskim načinom življenja je situacija bila drugačija. No društvo se otvara i trenutno u Njemačkoj, kako tvrdi Vegansko društvo Njemačke, oko milijun građana prakticira ovaj način ishrane i života.

I steak bez mesa može biti ukusan

Kim Kalkowsky, istetovirana od glave do pete, sa svojim je partnerom nedavno upravo u industrijskom Dortmundu otvorila prvi veganski supermarket u Njemačkoj u sklopu kojeg djeluje i jedan kafić. Ovdje se može dobiti ne samo sir koji nije napravljen od mlijeka i kobasice koje ne sadrže meso nego i gumeni bomboni bez životnjske želatine. 

Zapravo police veganskog supermarketa sadrže sve što sadrže i police klasične prodavaonice s tom razlikom da je ovdje sve biljnog podrijetla. U sezoni roštiljanja, kaže Kim, posebice su traženi veganski steakovi koji sadrže pšenične bjelančevine. "Ovaj steak sadrži i zobena vlakna tako da je i osjećaj prilikom zagriza  jednak osjećaju pri jedenju pravog mesa", objašnjava Kim.

Poslovna ideja je urodila plodom jer u dortmundski supermarket stižu mušterije iz čitave Njemačke. U međuvremenu Kim zapošljava 16 radnika i preko internetske trgovine nudi preko 1800 proizvoda. Posebnu prođu imaju proizvodi koji na ovaj ili onaj način imitiraju meso. "Mislim da je to zato jer se ljudi ne odriču mesa zato jer im ne prija nego zato što više ne žele jesti životinje", objašnjava Kim ovaj fenomen.

No odluka da ishranom i načinom života barem donekle promijene katastrofalne pojave u procesu proizvodnje mesnih živežnih namirnica, mnogi vegani plaćaju dodatnim mjerama. U to spada i redoviti konzum dodataka prehrani, poput, životno potrebnog, vitamina B12 koji se u prirodi pojavljuje isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla. "Prije dvije godine sam bio u bolnici jer sam se osjećao slabo i tada mi je ustanovljena slabokrvnost. Otada redovito uzimam vitamin B12", kaže Daniel i istodobno zaključuje: "To je međutim cijena koju rado plaćam kako i dalje mogao živjeti kao vegan".